Klasić: Vratimo ‘naše Srbe’ i popravimo demografiju u Hrvatskoj

Pitanje demografije vrlo je aktualno posljednjih mjeseci u Hrvatskoj, u vezi toga su se sukobili i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i premijer Andrej Plenković, iznoseći svatko svoje mjere za prevazilaženje tog problema, a hrvatski povjesničar Hrvoje Klasić kaže da postoji mjera o kojoj nitko ne razmišlja, a to je – vratiti “hrvatske Srbe” koji su tu državu napustili.

Klasić je uvjeren da se hrvatska dijaspora neće masovno vraćati u Hrvatsku pa bi, kaže, umjesto njih tu zemlju mogli naseliti nekim drugim narodima, Bugarima ili Rumunjima, protiv kojih, dodao je, nema ništa.

To, medutim, nije mjera na koju on misli, već prije svega misli, kaže, na “naše Srbe”, koji su Hrvatsku 1990. napustili bilo pod pritiskom bilo dobrovoljno.

“Naravno, među njima sigurno ima onih koji se iz različitih razloga ne bi htjeli vratiti. Jedni zato što su se već snašli negdje drugdje, a drugi jer znaju da bi njihovo ponašanje tijekom rata zahtijevalo određene postupke hrvatskih pravosudnih organa. Svi ostali, koji vjerujem čine većinu, trebali su već odavno postati predmet interesa političkih elita kada god su na dnevni red dolazile teme popravljanja demografske slike”, smatra Klasić.

Klasić: Zreli narodi izvlače pouke

U komentaru objavljenom na portalu Net.hr, Kasić kaže da unatoč svemu što se događalo, “Hrvatska je stoljećima domovina [hrvatskim] Srbima isto koliko i Hrvatima”. Njihovi su preci, podsjeća, na različite načine unaprijeđivali hrvatsko gospodarstvo, kulturu, školstvo i sport, prenosi Tanjug.

“Nisu ti odnosi uvijek bili dobrosusjedski, o čemu ponajprije svjedoče godine Drugog svjetskog i Domovinskog rata. Međutim, nije naodmet dodati da dobrosusjedski odnosi nisu uvijek vladali niti među samim Hrvatima. Ali tragične događaje ne možemo izbrisati iz prošlosti, niti ih smijemo negirati. Naprotiv, treba ih racionalno sagledati, izvući pouke i nastojati ih ne ponoviti”, naveo je Klasić.

Ovaj povjesničar ukazuje da tako barem razmišljaju zreli narodi koji su u odnosu na Hrvate i Srbe u prošlosti puno češće i intenzivnije između sebe ratovali, a za razliku od Hrvata i Srba puno rjeđe međusobno surađivali i pomagali jedni druge.

“Narodi koji su višestoljetna neprijateljstva zamijenili dobrosusjedskim odnosima i suradnjom u postizanju mira i napretka”, naveo je autor i pita: “Jesmo li mi napokon sazreli da brojne pozitivne primjere počnemo primjenjivati u svojoj domovini. Ili smo još uvijek više opterećeni odnosima iz prošlosti, nego građenjem novih odnosa u budućnosti”.

Klasić smatra da odgovore na ova pitanja ne treba tražiti kod demografa, a pogotovo ne kod političara.

‘Vratite nam naše Srbe, evo vam vaši Hercegovci’

Nažalost, ističe, dovoljno je da se proveze Banijom, Likom i Slavonijom ili jednostavno ode na bilo koju veću autobusnu stanicu, željezničku ili zračnu luku u Hrvatskoj.

Uz podsjećanje da je tamo negdje 1990-ih na jednoj zagrebačkoj zgradi osvanuo grafit “Vratite nam naše Srbe, evo vam vaši Hercegovci”, Klasić kaže da je to bila reakcija na stanje u društvu kojom se htjelo upozoriti na nekoliko tada aktualnih fenomena.

Prvi se, kaže, odnosio na promijenjen “mentalitet” glavnog grada Hrvatske, koji je po mišljenju autora grafita uvjetovan najviše masovnim dolaskom Hrvata iz Hercegovine, a drugi se, dodaje, odnosio na povezanost Hercegovaca s djelima ratnog profiterstva i pljačke društvene imovine u procesu privatizacije.

“Iako sam svjestan da namjera spomenute poruke nije bila kritička analiza činjenica već ponajprije ironično karikirani komentar, uvijek sam držao da drugi dio grafita nije fer. Jer nije Zagreb zbog Hercegovaca manje srednjoeuropski grad niti se “purgeri” od “dotepenaca” razlikuju po tome što uglavnom u slobodno vreme čitaju [Miroslava] Krležu i raspravljaju o kazališnim i baletnim predstavama. I ono što je posebno važno, nisu na ratu profitirali niti Hrvatsku opljačkali Hercegovci, već kriminalci čije se porijeklo podjednako može pronaći u Zagorju, Slavoniji, Lici, Dalmaciji ili bilo kojoj drugoj regiji”, naveo je Klasić.

‘Posljedice se već vide’

Autor objašnjava pravi razlog zbog kojeg se, kako kaže, danas, 2018. godine, prisjetio ovog duhovitog “politički nekorektnog” grafita i dodaje da je to njegov prvi dio.

Ukazuje da u posljednjih nekoliko godina, a posebno nekoliko mjeseci, nema dana da se ne spominje demografska katastrofa, pad stope nataliteta i odlazak građana Hrvatske u potragu za ekonomski, politički i pravno stabilnijim društvima.

“Posljedice svih navedenih procesa se već vide u nedovoljnom broju radnika potrebnih za normalno funkcioniranje turističke sezone, a tek će se vidjeti kada broj umirovljenika daleko nadmaši broj onih koji će u Hrvatskoj raditi i plaćati poreze i doprinose”, naveo je Klasić.

Izvor: Agencije