Ponovo radi Trebevićka žičara

U prisustvu velikog broja predstavnika kulturnog i političkog života i gostiju, u petak je svečano, nakon 26 godina, otvorena Trebevićka žičara, javlja Anadolija.

Mnogo emocija i suza bilo je na svečanom otvaranju žičare, koja je potpuno uništena tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.

Poručeno je da je neobičan spoj doveo do ovog događaja, obnove žičare kao jednog od simbola Sarajeva, a to je ljubav rođene Sarajke Maje i Edmonda Offermana.

“Danas je Sarajevo centar regije”, poručio je gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka, koji je zahvalio svima koji su doprinijeli da se realizira projekat obnove žičare.

Veliki dan za Sarajevo

Skaka je zahvalio posebno bračnom paru Offerman, donatorima obnove žičare, a kako je kazao, Trebevićka žičara je spomenik njihovoj ljubavi.

“Ovo je emotivan trenutak za mene. Otvaranjem Trebevićke žičare, mi obnavljamo posljednji srušeni simbol Grada Sarajeva. Danas je veliki dan za Sarajevo, ne infrastrukturno, žičare se grade, ovdje pričamo o emociji. Ovdje zajednički radimo na izgradnji Bosne i Hercegovine, na pomirenju naroda. Tu smo da pokažemo da smo sposobni graditi i praviti. Hvala građima Sarajeva, koji su cijelo vrijeme bili podrška”, poručio je gradonačelnik Sarajeva.

Offerman se u obraćanju vratio u prošlost, u 2008. godinu, kada je telefonski razgovara s Antom Domazetom, koji je također bio zainteresiran za obnovu Trebevićke žičare.

“Moj moto u životu je – znate što imate, što želite i to možete dobiti. Nazvao sam ga to jutro i deset godina nakon tog telefonskog poziva ovo je rezultat”, kazao je biznismen koji je uložio većinski dio sredstava u obnovu simbola Sarajeva.

Ranije u petak su Offerman, gradonačelnik Skaka i porodica ubijenog Rame Bibera, čuvara Trebevićke žičare ubijenog 2. marta 1992. godine, na gornjoj stanici žičare otkrili ploču s njegovim imenom, javlja Anadolija.

Ramo Biber, simbol žičare

“Bio je čuvar našeg simbola, a mi ćemo čuvati njegovo ime”, napisano je na ploči.

Fahra Biber, sestra ubijenog Rame Bibera, izjavila je nakon otkrivanja ploče da su podijeljena osjećanja te da se miješaju radost i žalost.

“Žalost je jer ga nema. Njegovim ubistvom stala je Trebevićka žičara 2. marta 1992. godine”, istakla je Fahra Biber.

Kazala je da je, s druge strane, radosna jer će nove generacije, dolaskom na gornju stanicu Trebevićke žičare, ipak odati počast čuvaru jednog od simobla grada Sarajeva.

Gradonačelnik Skaka izrazio je radost što se nalazi na Trebevićkoj žičari te što su otkrili ploču čovjeku koji je izgubio život braneći simbol grada Sarajeva.

“Mi smo na ovaj simboličan način odali prizanje i počast”, poručio je Skaka.

Trebevićka žičara s radom je počela 1959. godine.

Povezivala je Bistrik, na 583 metra nadmorske visine, s Vidikovcem, smještenim na 1.160 metara na Trebeviću, a projektirali su je i sagradili Česi.

S dužinom od 2.100 metara, Trebevićka žičara u to vrijeme bila je najveća u regiji.

Svečanim ruhom žičara je posebno zasjala 1984. godine, kada je Sarajevo bilo domaćin Zimskih olimpijskih igara.

Potpuno uništena tokom rata u BiH

Žičara je potpuno uništena tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.

Ideja o ponovnoj izgradnji Trebevićke žičare dugo godina poslije rata bila je nerealizirana zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa između Grada Sarajeva i vlasnika žičare, Javnog komunalnog preduzeća Gras, koje je prošle godine dalo saglasnost da Gradska uprava preuzme brigu o žičari.

U pogonu žičare bit će 33 kabine, svaka sa po deset mjesta, kapaciteta 1.200 putnika na sat.

Umjesto nekadašnjih 12 minuta, novom žičarom će se stizati na Trebević za sedam minuta i 15 sekundi.

Izvor: Al Jazeera i agencije