Hrvatska će oprostiti dugove blokiranim građanima

Između ostalog, tranzicija u kapitalizam donijeli su marginalizaciju radništva i iščezavanje participativnih modela upravljanja (Al Jazeera)
Između ostalog, tranzicija u kapitalizam donijeli su marginalizaciju radništva i iščezavanje participativnih modela upravljanja (Al Jazeera)

Vlada Hrvatske predložit će tri zakona – zakon o otpisu dugova fizičkih osoba, zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (uz ograničenje trajanja) i izmjene i dopune Zakona o stečaju potrošača, kojima želi olakšati položaj blokiranih građana i kontinuirano dovoditi do smanjenja njihova duga, najavio je hrvatski premijer Andrej Plenković na konferenciji za novinare u Banskim dvorima.

Očekuje se da će se odmah po stupanju zakona na snagu broj blokiranih građana smanjiti za više od 80.000, a evidentirani iznos duga za više od 33 milijarde kuna [4,5 milijarde eura] te da će se dodatno smanjivati broj blokiranih građana i iznos duga.

Na dan 31. ožujka ove godine bilo je blokirano 325.254 hrvatskih građana s dugom 43,37 milijardi kuna [5,85 milijardi eura], podsjetio je premijer Plenković. 

Zakonom o otpisu dugova fizičkih osoba želi se osobama koje je blokirala država, jedinice lokalne ili područne samouprave i s njima povezane tvrtke (Hrvatska elektroprivreda, plinarska društva i vodovodi u vlasništvu države, Hrvatska radiotelevizija) omogućiti da bez podnošenja zahtjeva budu oslobođeni duga do maksimalno 10.000 kuna [1.350 eura] glavnice i taj im se dug otpisuje bespovratno, pojasnio je Plenković.

Na taj se način planira deblokirati 11.000 građana i za njih će taj posao odraditi Financijska agencija, dodao je.

‘Poruka solidarnosti’

“Za manje od 170.000 ljudi bit će smanjen dug tom mjerom za milijardu kuna [135 milijuna eura], jer su mnogi zaduženi i za više od 10.000 kuna [1.350 eura]. To je poruka solidarnosti i želimo potaknuti i privatne vjerovnike da učine isto i pritom mislimo na banke, telekomunikacijske tvrtke, štedionice, kreditne unije, kartičarske kuće, za što će dobiti porezne olakšice”, poručio je Plenković.

Pozvao je vjerovnike da to razmotre i iskažu socijalnu odgovornost prema dugotrajno blokiranim građanima. Najavio je i poticajni model za reprogram poreznog duga.

“Prijedlogom zakona o provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima želi se destimulirati i ograničiti višegodišnju provedbu ovrhe na računima građana, koja se pokazala bezuspješnom, i obustaviti postupanje Financijske agencije ako se tražbina nije naplatila u cijelosti u roku od tri godine, uz dodatni uvjet da u posljednjih šest mjeseci nije bilo nikakve naplate po toj tražbini”, rekao je Plenković.

Napomenuo je kako je uzeta u obzir činjenica da je naplata takvih tražbina nakon tri godine manja od jedan posto. Pojasnio je kako se tom mjerom ne dira u sam dug nego se namjerava ograničiti samo trajanje ovrhe, koja je bezuspješno provođena dugi niz godina.

“Tom mjerom smanjit ćemo broj blokiranih građana za nešto više od 71.000, a iznos evidentirane blokade će se smanjiti zajedno s prethodnom mjerom za 32 milijarde kuna [4,3 milijarde eura]”, dodao je hrvatski premijer.

Blokirano 80.000 građana

Treći su zakonski prijedlog izmjene i dopune zakona o stečaju potrošača, kojima se želi pojednostaviti postupak i omogućio bi blokiranim građanima da nakon njegove provedbe budu oslobođeni dugova zbog kojih su blokirani. 

Ciljana skupina jesu građani kojima su računi blokirani više od tri godine i čija glavnica duga ne prelazi 20.000 kuna [2.700 eura], rekao je Plenković, dodajući kako je na dan 31. ožujka blokirano 80.000 građana za navedeni iznos duga glavnice.

Blokiranim će se građanima dati mogućnost da izraze prigovor ako ne žele provedbu stečaja, najavio je Plenković. Dodao je da će se onemogućiti prodaja nekretnine ako je iznos duga glavnice do 20.000 kuna [2.700 eura]. Takva mjera omogućit će građanima da se trajno oslobode duga i slijedi nakon prethodnih dviju, rekao je Plenković, najavljujući donošenje novog ovršnog zakona.

Izrazio je uvjerenje kako će to dovesti do učinkovitijeg sustava naplate i rješavati problem insolventnih i dugotrajno blokiranih građana. Zakonske mjere kreirane su u konzultacijama s predstavnicima blokiranih građana i bit će upućene u proceduru javnog savjetovanja, koje će trajati 30 dana, i “u tom smo razdoblju otvoreni za sugestije svih zainteresiranih aktera i spremni prihvatiti odgovarajuće sugestije i rješenja za poboljšanje”, prenosi Hina.

Usvojiti zakone do ljetne pauze

Namjera Vlade Hrvatske jest da se sva tri zakonska prijedloga usvoje do kraja saborskog zasjedanja, a prije ljetne stanke, odnosno 13. srpnja.

Ministar financija Zdravko Marić rekao je kako građani najviše ukupno duguju bankama (43 posto ukupnog duga), a najviše ih je pod ovrhom zbog duga telekomunikacijskim tvrtkama.

Najveći broj građana, njih približno 100.000, duguje manje od 10.000 kuna [1.350 eura], a 4.694 građana imaju pojedinačno dug veći od milijun kuna [135.000 eura].

Prema njegovim riječima, 97 posto dugova odnosi se na dugotrajne blokade, a samo je tri posto građana blokirano manje od 365 dana.

Izvor: Agencije


Povezane

Hrvatska je, srazmjerno svojoj populaciji, evropski rekorder po broju građana koji su u blokadi zbog dugova.

13 Mar 2018

Hrvatska vlada priprema zakon kojim bi se omogućio oprost dugova blokiranim građanima, koji su dužni do iznosa jedne prosječne plaće, odnosno 770 eura. Riječ je o dugovima prema državi, te gradovima i općinama. U udruzi blokiranih su sumnjičavi i kažu kako je ovo tek obećanje uoči lokalnih izbora u maju.  

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO