Mediji: Uklonjena posljednja prepreka za izgradnju Pelješkog mosta

Zagrebački Upravni sud odbio je zahtjev Strabaga za odgodom početka gradnje Pelješkog mosta, čime je uklonjena i posljednja prepreka za početak gradnje. 

Strabag se žalio na odluku da se izgradnja Pelješkog mosta dodijeli kineskom izvođaču, konzorciju predvođenom tvrtkom China Road and Bridge Corporation, a nakon što je ta žalba odbijena, podnio je tužbu i zatražio privremenu mjeru odgode početka radova.

Međutim, zahtjev je odbijen, pa više nema prepreka za početak izgradnje Pelješkog mosta, piše Večernji list. 

Da je Strabagov zahtjev usvojen, početak radova mogao je biti odgođen za čak dvije godine.

Predstavnici Hrvatskih cesta i kineskog konzorcija China Road and Bridge Corporation potpisali su u ponedjeljak u Dubrovniku ugovor za izgradnju mosta kopno – Pelješac s pristupnim cestama, vrijedan 2,08 milijardi kuna (približno 280 milijuna eura), bez PDV-a.

Hrvatske ceste dobile su tri ponude na natječaju za gradnju Pelješkog mosta i u siječnju ove godine odabrale ponudu kineskog konzorcija.

Izetbegović: ‘Prije izgradnje definisati granicu’

Hrvatski premijer Andrej Plenković tada je istaknuo kako se most gradi i s punim uvažavanjem Bosne i Hercegovine.

“Tako 55 metara visine omogućuje plovni put koji funkciju luke u Neumu omogućuje na najkvalitetniji mogući način, dopuštajući time sva prava koja Bosna i Hercegovina ima”, kazao je Plenković.

Nakon potpisivanja ugovora iz ureda predsjedatelja Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakira Izetbegovića stigla je izjava u kojoj stoji da se vlasti Bosne i Hercegovine protive gradnji Pelješkog mosta prije rješavanja graničnog pitanja s Hrvatskom i da je to nepromijenjeno stajalište već više od deset godina.

U izjavi se navodi kako je Predsjedništvo Bosne i Hercegovine 2007. godine usvojilo zaključak i službeno zatražilo od Hrvatske da zaustavi gradnju Pelješkog mosta dok se ne riješi otvoreno pitanje vezano za identifikaciju morske granične crte i pristupa Bosne i Hercegovine otvorenome moru, što je pravo koje joj pripada po Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora.

Navedeno je kako je Hrvatska o tome u nekoliko navrata službeno obaviještena, među ostalim, i pismom iz 2009. tadašnjeg predsjedatelja Predsjedništva Bosne i Hercegovine Nebojše Radmanovića.

To je stajalište prošle godine potvrdio Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, tražeći od Vijeća ministara te države da Hrvatskoj uputi notu i zatraži da se obustave sve aktivnosti na izgradnji mosta dok se ne postigne potpuna obostrana suglasnost.

Također krajem prošle godine vlasti Hrvatske dobile su pismo Europske komisije u kojem su eksplicitno upozorene da prije početka gradnje Pelješkog mosta moraju riješiti spor s Bosnom i Hercegovinom, naveli su iz Izetbegovićeva ureda.

“Unatoč svim upozorenjima, Hrvatska je potpisivanjem ugovora o izgradnji mosta nastavila s implementacijom spornog projekta, a Bosna i Hercegovina će o tome obavijestiti Evropsku komisiju koja finansira izgradnju mosta te preduzeti druge korake kako bi zaštitila svoje pravo koje joj pripada po Konvenciji UN-a o pravu mora”, navedeno je u izjavi.

Zvizdić: ‘Nedobrosusjedski postupak’

Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić priopćio je da to predstavlja “nekorektan i nedobrosusjedski postupak, koji ne uvažava međunarodne standarde i već ranije predočene činjenice i interese države Bosne i Hercegovine”.

“Ponovo ću se obratiti i premijeru [Hrvatske, Andreju] Plenkoviću i nadležnom komesaru Evropske komisije, kao i svim drugim relevantnim faktorima i ponovo ću insistirati da se zaustavi izgradnja dok Bosna i Hercegovina ne ostvari svoje puno pravo pristupa otvorenom moru prema važećoj Konvenciji UN-a”, naveo je Zvizdić u priopćenju.

Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine ranije se službeno usprotivio izgradnji Pelješkog mosta, što je podržala većina parlamentarnih stranaka.

Tom prilikom upućen je i poziv Hrvatskoj da se hitno uključi u razgovore s Bosnom i Hercegovinom radi postizanja rješenja za razgraničenje na moru na načelima uvažavanja suverenih prava Bosne i Hercegovine.

Jedni su tada navodili da se most na jugu Hrvatske ne može graditi bez riješenog pitanja granice i slobodnog prolaza između dviju zemalja, a drugi da to nije službeni stav institucija Bosne i Hercegovine.

Izvor: Al Jazeera i agencije