Šešelju deset godina zatvora, kazna već odslužena

Žalbeno vijeće Mehanizma u Hagu ukinulo je oslobođajuću prvostepenu presudu Vojislavu Šešelju i osudilo ga na deset godina zatvora za progon Hrvata u Vojvodini, navodeći da je tu zatvorsku kaznu već odslužio. 

Šešelj je proglašen krivim za tačke 1, 10 i 11 optužnice, čime je ranija oslobađajuća presuda pretresnog vijeća suda u Hagu djelomično poništena, prema tačkama u kojima se Šešelj tereti za zločine protiv čovječnosti.

Šešelj je oslobođen optužbi za udruženi zločinački poduhvat, uz napomenu da jesu bili napadi u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, zbog čega mu je ukinuta oslobađajuća presuda.

Vođa radikala odgovoran je za progon i deportacije vojvođanskih Hrvata držanjem huškačkog govora u Hrtkovcima 6. maja 1992, objavio je nasljednik Haškog suda, tzv. Mehanizam za međunarodne krivične sudove (MICT) u pravosnažnoj presudi Šešelju.

Šešelj je ranije najavio da neće ići u Hag na izricanje drugostepene odluke.

Prvostepena presuda

Prvostepenom presudom sudsko vijeće Haškog tribunala na čelu sa sudijom Jean-Claudeom Antonettijem 31. marta 2016. oslobodilo je Šešelja po svih devet tačaka optužnice, koja ga tereti da je govorom mržnje podsticao i podržavao ratne zločine u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini tokom ratnih sukoba, kao i za protjerivanje Hrvata iz Vojvodine.

Na tu presudu žalilo se haško tužilaštvo, a Šešelj je podnio pisani odgovor na žalbu.

Mišljenje sutkinje Lattanzi

Većina članova tročlanog vijeća (sudije Antoanetti i Mandiaye Niang) uz suprotno mišljenje sutkinje Flavije Lattanzi, zaključila je u martu 2016. da Šešelj nije kriv ni po jednoj od devet tačaka optužnice.

Lattanzi je bila suprotnog mišljenja po osam tačaka optužnice, dok je po jednoj tački Šešelj oslobođen jednoglasno.

Tužilaštvo u Hagu tražilo je za Šešelja kaznu od 28 godina zatvora, a u svojoj žalbi nabrojalo je propuste većine članova prvostepenog vijeća i predložilo žalbenom vijeću da preinači odluku i proglasi ga krivim i osudi.

Kao alternativu preinačenju oslobađajuće presude u osuđujuću, tužilaštvo je žalbenom vijeću predložilo da prvostepenu presudu ukine i naloži ponavljanje suđenja.

U žalbi na 100 stranica, uz dodatne anekse, haško tužilaštvo, između ostalog, ukazalo je da je prvostepeno vijeće sudije Jean-Claudea Antoanettija pogrešno utvrdilo činjenično stanje jer nije zaključilo da Šešeljevi govori predstavljaju fizičko izvršenje progona, deportacije i prisilnog premještanja.

Također smatra da prvostepeno vijeće nije dalo valjane razloge za svoje zaključke jer nije uvažilo argumente i dokaze tužilaštva, podsjeća agencija Tanjug.

Šešeljev odgovor

S druge strane, čelnik Srpske radikalne stranke u svom odgovoru na žalbu Tužilaštva, napisanom na 115 stranica, predložio je žalbenom vijeću da ne usvoji nijedan od žalbenih prijedloga haškog tužilaštva i potvrdi prvostepenu presudu kojom je 31. marta 2016. oslobođen svih optužbi.

U odgovoru na žalbu stoji i da je taj podnesak njegovo posljednje obraćanje Tribunalu u Hagu i da on ne želi više na bilo koji način učestvovati u postupcima pred njim.

“Profesor Vojislav Šešelj se nikada neće više dobrovoljno vratiti u Haški tribunal zato što je skoro 12 godina proveo u pritvoru i bio na raspolaganju Haškom tribunalu. Tužilaštvo nije dokazalo njegovu krivicu zato što je nema, što je Šešelj i dokazao”, navodi se, između ostalog, u Šešeljevom odgovoru na žalbu.

Šešelj se tokom postupka pred Tribunalom branio sam, bez advokata ili “prijatelja suda”.

U februaru 2003. dobrovoljno se predao Haškom tribunalu, u čijem je pritvoru bio gotovo 12 godina, do novembra 2014, kad je privremeno pušten na slobodu zbog liječenja.

Čelnik radikala nakon toga se nije ni vraćao u Hag, čak ni zbog izricanja prvostepene presude, koju je dočekao u Beogradu.

Izvor: Al Jazeera i agencije