Novo suđenje Sanaderu u slučaju Hypo

Na prvom suđenju 2014. godine Ivo Sanader je nepravomoćno kažnjen na devet godina zatvora i povrat dva miliona eura (Arhiva)

Ponovljeno suđenje bivšem hrvatskom premijeru i predsjedniku Hrvatske Demokratske Zajednice (HDZ) Ivi Sanaderu u slučaju Hypo u petak bi trebalo početi na zagrebačkom Županijskom sudu čitanjem optužnice za ratno profiterstvo koju Sanader odbacuje i tvrdi kako će, kao i u drugim korupcijskim postupcima s kojima je suočen, na kraju „dokazati svoju nevinost“, prenosi agencija Hina.

U slučaju Hypo Sanader je ranije pravomoćno osuđen za ratno profiterstvo, jer je sredinom 1990-ih kao zamjenik ministra vanjskih poslova primio proviziju od austrijske Hypo banke koja je Hrvatskoj ratnih godina dala kredit za kupnju zgrada diplomatskih predstavništava.

No, pravosnažnu presudu je 2014. ukinuo Ustavni sud i zatražio novo suđenje na zagrebačkom Županijskom sudu.

Prva presuda

Ukinuta presuda Sanaderu bila je ujedno i prva presuda za ratno profiterstvo donesena nakon ustavne odluke o nezastarijevanju takvih kaznenih djela, no Ustavni ju je sud ipak ukinuo uz zaključak da Županijski i Vrhovni sud nisu utvrdili je li Sanaderu nastupila zastara kada je optužen te kako su povrijedili pravilo primjene blažeg zakona.

Ustavni sud je naglasio i kako nije nadležan odlučivati o Sanaderovoj krivnji, jer to mogu učiniti samo kazneni sudovi, već jesu li u prvom suđenju nekada najmoćnijem hrvatskom političaru bili poštovani zakonski okviri te „osigurana sva jamstva pravičnog suđenja i svi mehanizmi pravne zaštite“.

Nakon pripremnog ročišta sredinom februara Sanaderova advokatica Jadranka Sloković kazala je kako su na ročištu „iznesene osnovne opaske Državnog odvjetništva u odnosu na ustavnu presudu s kojom je predmet vraćen na Županijski sud“, kao i da su „polemizirali“ o postojanju kaznenog djela ratnog profiterstva.

„Razgovarali smo i je li nastupila apsolutna zastara prije nego što je donesena promjena Ustava o ratnom profiterstvu 2010. To je nešto o čemu će odluku morati donijeti cijelo vijeće, jer sudac pojedinac na pripremnom ročištu o tome sigurno neće odlučivati. Prema tome vidjet ćemo koji će biti stav suda“, dodala je ona.

Obilježja ratnog profiterstva

Istakla je kako će odbrana svoje stavove ponoviti i u uvodnim govorima na početku novog suđenja pa će sud odlučiti radi li se o relativnoj zastari u odnosu na kazneno djelo ratnog profiterstva, kao i šta su obilježja tog kaznenog djela „koja prema mišljenju Ustavnog suda u prijašnjoj presudi nisu bila ispunjena, odnosno nisu bila razmatrana“.

Sanader je rekao kako, bez obzira na pravna pitanja o kojima računa vode njegovi advokati, on „nema veze“ sa uzimanjem provizije, odnosno ratnim profiterstvom. Kazao je kako su ulazak Hypo banke u Hrvatsku dogovorili tadašnji ministri vanjskih poslova Alois Mock i Mate Granić te kako je i tadašnji premijer Valentić posvjedočio „da je kredit dobiven po dvostruko manjim uvjetima nego što su vladali na tržištu“.

Tužiteljica iz Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK) Vanja Marušić, sa druge strane, ustvrdila je kako u slučaju Hypo zastare „sigurno nema“.

„Nakon pravomoćne sudske odluke o ovom predmetu gdje je i najviši sud u državi potvrdio optužnicu za ovaj predmet, odnosno donijetu presudu, danas je održano po treći put pripremno ročište nakon ukidne odluke. Mi smo iznijeli svoje dokazne prijedloge, o njima će vijeće odlučiti i nakon toga će biti zakazana rasprava“, kazala je tužiteljica nakon pripremnog ročišta.

U prvoj presudi je Sanader, osim za ratno profiterstvo, bio osuđen i za primanje mita od mađarskog MOL-a, a kaznu od 10 godina Vrhovni sud je smanjio na osam i po godina. Postupci su u međuvremenu razdvojeni, a u slučaju INA-MOL Sanaderu bi mu se trebalo suditi zajedno sa, hrvatskom pravosuđu nedostupnim, direktorom MOL-a Zsoltom Hernadijem.

Izvor: Agencije


Povezane

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO