Objavljena Strategija EU-a: Historijska prilika za Zapadni Balkan
Visoka predstavnica Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini i europski povjerenik za susjedsku politiku i pregovore o proširenju Johannes Hahn predstavili su u Europskom parlamentu u Strasbourgu Strategiju proširenja EU-a na zapadni Balkan.
Dokument obuhvaća Crnu Goru, Srbiju, Makedoniju, Albaniju, Bosnu i Hercegovinu te Kosovo. Predviđa i vremenski okvir za iduće proširenje, prema kojem bi Crna Gora i Srbija, pod uvjetom da provedu potrebne reforme, 2025. godine mogle postati nove članice Unije.
“Strategija omogućava jasnu perspektivu za integraciju u Europsku uniju za svaki od šest partnera. Očito je da će to biti proces zasnovan na zaslugama koji je poznat. Dakle, potreba za reformama je jasna tako da građani mogu uživati ista prava, istu zaštitu i standarde kao i građani EU. Znam da se mnogo pričalo o datumu – 2025. godina. Nama je jasno da to nije rok nego jedna realna perspektiva. Tada bismo mogli kompletirati proces pristupanja za one koji su trenutno u pregovorima, ali i za one koji će uskoro početi pregovore. Očekujem da će oni koji nisu počeli pregovore, to uraditi u narednim mjesecima”, rekla je Mogherini.
Klikom otvorite integralni tekst strategije:
A credible enlargement perspective for and enhanced—-#EU engagement with the #WesternBalkans: FULL TEXT of the #WesternBalkans strategy ➡️ https://t.co/kbBANTMoSR pic.twitter.com/pNVNZLZu08
— EU NEAR (@eu_near) February 6, 2018
Strategija podržava perspektivu za svih šest država, dodala je, navodeći ključna područja na kojima će se raditi, a to su – vladavina prava, sigurnost, suradnja, digitalna uključenost, posebno pitanje roaminga koje je jako važno za mlade, te pomirenje.
“Ovdje je riječ o budućnosti Europske unije, ovo je rad na budućnosti Evrope, jer u budućnosti namjeravamo imati i nove članice. Možemo imati više članica, a ne samo 27 koliko ih imamo sada. Spremamo se na to i vjerujemo da postoji ista spremnost i odlučnost na strani predmetnih država. Ostvarimo to, jer smo zajedno u ovome. Potrebna nam je hrabrost i odlučnost da dovedeno Zapadni Balkan u EU i da to ne bude u dalekoj budućnosti, nego za vrijeme naše gerenacije”, zaključila je Mogherini.
Hahn: Povijesna prilika
Povjerenik Hahn smatra europsku perspektivu Zapadnog Balkana “povijesnom prilikom za cijelu regiju”, za koju je rekao da pripada Europi i podsjetio da je već okružena članicama EU.
“Pričamo o perspektivi za sve države regije što znači da svi u regiji trebaju imati interes da rade na europskoj perspektivi i pružaju podršku jedni drugima na putu ka EU”, kazao je Hahn.
Istaknuvši da je 2025. godina indikativni datum, Hahn je ocijenio da je to ambiciozno i izvodljivo, ali se za to moraju ispuniti svi uvjeti iz strategije.
“Države članice EU neće prihvatiti nove članice koje nisu riješile bilateralna pitanja i sukobe”, istaknuo je Hahn, dodajući da se ne radi ni o kakvom “omekšavanju uvjeta”.
#WesternBalkans Strategy: “Historic Momentum for entire #WesternBalkans region. New, positive momentum should be used by our partners by reinforcing reform efforts. Conditionality and merit based approach remain the basis of the accession process. pic.twitter.com/IAacquSUmu
— Johannes Hahn (@JHahnEU) February 6, 2018
Po njegovim riječima, strategija treba poslužiti “i kao motivacija za Prištinu da proaktivno pridonese pozitivnom razrješenju dijaloga s Beogradom jer je to u interesu ne samo Srbije nego i Kosova”.
“Ili ćemo izvoziti stabilnost, ili uvoziti nestabilnost”, ukazao je Hahn.
“Dosta posla leži pred nama. Imamo zacrtan put pred sobom i postoji pozitivan elan koji stvara dodatnu motivaciju i optimizam među ljudima, ali svi, uključujući EU, moraju uraditi domaći zadatak”, izjavio je Hahn.
Juncker: 2025. godina nije ključna
Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker kaže da 2025. godina nije godina kada bi Srbija i Crna Gora “morale” biti u EU-u, već da je to indikativni datum i ohrabrenje za zemlje koje su najviše napredovale na europskom putu.
“Pogrešno je predstaviti da smo Europska komisija i ja rekli da Srbija i Crna Gora moraju biti u EU-u do 2025. godine. Ne, to je indikativni datum i ohrabrenje, tako da ove zemlje rade snažno i prate taj put”, izjavio je Juncker u Strasbourgu prije predstavljanja Strategije proširenja.
“We will share a common future inside our European Union” @FedericaMog and @JHahnEU launch #WesternBalkans strategy —————————- pic.twitter.com/U8HtjrDdMp
— EU External Action (@eu_eeas) February 6, 2018
Juncker kaže da su Srbija i Crna Gora, kao zemlje koje su naviše napredovale, dobile “novi datum koji bi trebao ubrzati stvari”.
“Želimo vidjeti proširenje na Zapadnom Balkanu, ali ne želimo ulazak bez ispunjenja uvjeta. Oni još nisu ispunili uvjeta, a neki su daleko od toga”, naglasio je Juncker pred Europskim parlamentom.
Juncker: Riješiti granična pitanja prije pristupanja
On je dodao da EU želi “pružiti ruku” svojim partnerima na Zapadnom Balkanu i pomoći im da nastave “težak put” eurointegracija.
“Smatram da Srbija i Crna Gora mogu prevazići taj težak put”, poručio je predsjednik Europske komsiije.
We unveil our #WesternBalkans strategy which includes six flagship initiatives to support the transformation efforts in areas such as the rule of law, security and migration, transport, energy and digital → https://t.co/XDdq9U3hSy pic.twitter.com/faw9Luaan3
— European Commission (@EU_Commission) February 6, 2018
Juncker je još jednom naglasio da neće biti daljeg proširenja na Zapadni Balkan sve dok se prvo ne riješe otvorena pitanja granica.
“Reći da će se to rješavati nakon što se uđe u EU, neće se više dogoditi. Problemi moraju biti riješeni prije pristupanja ili neće biti daljeg pristupanja”, zaključio je Juncker.
Šansa za Srbiju i Crnu Goru
Šef Delegacije EU-a u Bosni i Hercegovini i specijalni predstavnik Unije Lars-Gunnar Wigemark upoznao je ranije predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denisa Zvizdića o sadržaju strategije.
Naglasio je kako Strategija predstavlja dokument koji pokazuje snažnu opredijeljenost EU-a za proširenje na zemlje zapadnog Balkana.
Agencija Beta prenosi kako se u Strategiji navodi da bi, “uz snažnu političku volju, provedbu reformi i nalaženje rješenja za sporove sa susjedima, Srbija i Crna Gora trebale biti spremne za članstvo [u EU] do 2025. godine”.
U slučaju Srbije ispunjavanje kriterija podrazumijeva i pravno obavezujući sporazum o normalizaciji odnosa s Kosovom.
Izvor: Al Jazeera i agencije