Slovenija spremna na oštriji stav prema Hrvatskoj
Slovenija najavljuje da je spremna podići uloge u sporu s Hrvatskom o pravu na ribarenje u Savudrijskoj vali (Piranskom zaljevu) i tužiti je Europskoj komisiji i Sudu Europske unije, piše portal Politico.
Dvojica diplomata, koja su za portal govorila pod uvjetom anonimnosti, rekla su da Slovenija planira slučaj, po članku 259. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, prijaviti prvo Bruxellesu i, ako Europska komisija odbije intervenirati, poslati na sud.
Pozivanje na navedeni članak u sporu o pravu na ribarenje predstavlja veliki korak jer se obično koristiti u slučajevima kad članice na postupaju u skladu s obvezama iz ugovora EU-a, pojašnjava Politico.
Navodi se i kako jedan od pravnih stručnjaka iz Unije ocjenuje da je to ekstreman korak koji bi vodio intervenciji Komisije ili presudi Europskog suda pravde, a u konačnici bi mogao rezultirati financijskim kaznama, pa i ograničavanjem prava glasa u EU-u ako Hrvatska ignorira odluku Komisije ili Suda.
Cerar najavio mjere protiv Hrvatske
Mali broj dužnosnika EU-a očekuje da će slovensko-hrvatski spor dobiti takav dramatičan razvoj, napominje portal, a Slovenci napore više usmjeravaju na usporednu pravnu ofenzivu koja bi mogla Hrvatskoj uzeti milijune eura koje dobiva iz fonda EU-a za ribarstvo.
“Ako Hrvatska uskoro ne promijeni stajalište o provedbi (arbitraže), Slovenija će biti primorana iskoristiti pravna sredstva na razini EU-a”, odgovorio je Politicu slovenski premijer Miro Cerar na pitanje hoće li Slovenija pokrenuti postupak u vezi s granicom s Hrvatskom.
Slovenija ima mogućnost uložiti žalbu Europskoj komisiji, koja bi potom odlučila hoće li istraživati slučaj. Ako Bruxelles odbije intervenirati u roku tri mjeseca, Slovenija bi mogla proslijediti slučaj Europskom sudu pravde, nadležnom za poštivanje odredbi ugovora i zakona Unije.
U temelju spora u Savudrijskoj vali (Piranskom zaljevu) jest pitanje gdje se može ribariti, a Slovenci i Hrvati sada ribarima pišu kazne za ulazak u njihova mora, napominje Politico.
Hrvatska ponavlja: ‘To nisu slovenske vode’
Slovenija optužuje Hrvatsku da krši pravila EU-a za ribarstvo, posebice ona o regulaciji nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribarenja. Ona se žali da hrvatska policija pomaže ilegalno ribarenje tako što daje policijsku pratnju njenim ribarima u spornim vodama i sprječava slovenske inspektore da provjeravaju ribarske brodice. Također se žali da Zagreb ne daje podatke o ulovu ribe na tom području.
Iz Vlade Hrvatske kažu kako to “nisu slovenske vode” te da “hrvatska policija patrolira hrvatskim vodama kao što je činila desetljećima”.
“Kampanja protiv hrvatskih ribara je i neprihvatljiva i kontraproduktivna i protiv se temeljnim zajedničkim europskim vrijednostima i načelima”, dodaju u Zagrebu, a prenosi HINA.
Ako Slovenija uspije dokazati svoje tvrdnje, Hrvatska bi kao kaznu za nezakonito i neregulirano ribarenje mogla biti primorana vratiti od pet do 50 posto od 252,6 milijuna eura koje je dobila od Europskog fonda za ribarstvo.
To bi mogao biti praktičniji pristup od pokretanja članka 259, jer se slovenski dužnosnici pribojavaju da Bruxelles neće reagirati, a da bi se sudski postupci koji bi uslijedili mogli rastezati godinama.
Tomašić za nove pregovore
“Neprihvatljivo je da su slovenski i hrvatski ribari postali taoci nekompetentnih politika, koje nisu sposobne provesti sudsku presudu i utvrditi granice na moru i režim ribarenja”, smatra Franc Bogovič, slovenski zastupnik Europske pučke stranke u Europskom parlamentu.
Ruža Tomašić, hrvatska eurozastupnica u bloku Europskih konzervativaca i reformista, ustrajava, međutim, na tomu da su mogući jedino novi pregovori.
“Zahvaljujući Ljubljani, vratili smo se tamo otkud smo krenuli. Ne vidim drugog rješenja osim novih pregovora. Arbitražna presuda može biti polazna točka i ništa više”, smatra Tomašić.
Politico navodi da Ljubljana tvrdi da je presuda ad hoc arbitražnog suda u Den Haagu, koja Slovenijii daje 80 posto mora u spornom zaljevu, važeća. Zagreb, pak, ne priznaje odluku tog suda te se poziva na Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora, koja mu daje 50 posto zaljeva.
Izvor: Agencije