Zvizdić pisao Plenkoviću: Granica pa Pelješki most

Predsjedatelj Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić uputio je hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću pismo u kojemu je istaknuo kako ni jedno tijelo vlasti u Bosni i Hercegovini nikada nije dalo nužnu formalnu suglasnost za gradnju Pelješkog mosta, a pri tom inzistira na tvrdnji kako je utvrđivanje međudržavne granice na kopnu i moru nužan preduvjet da bi se takav projekt uopće realizirao.

Iako je pismo datirano sa 4. rujnom, njegov sadržaj lokalni mediji u Bosni i Hercegovini objavili su tek u subotu, a Zvizdić je njegovo slanje pojasnio potrebom da na tragu opredijeljenja za jačanje dobrosusjedskih odnosa “predlože određene aktivnosti koje bi mogle voditi ka obostrano prihvatljivom rješenju”, prenosi Hina.

“Pozivam Vas da što prije održimo sastanak na stručnom i izvršnom nivou i razmotrimo moguće modele rješavanja ovog pitanja na obostrano zadovoljstvo”, ključna je Zvizdićeva poruka predsjedniku hrvatske Vlade.

Gradnja Pelješkog mosta, iako tek jedan segment ukupnog pitanja razgraničenja na moru između dvije države, kako navodi Zvizdić, od iznimne je važnosti za Bosnu i Hercegovinu, jer se izravno dotiče njezina suvereniteta i prava koja joj pripadaju kao suverenoj pomorskoj državi, sukladno odredbama Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora, kao i drugim međunarodnim aktima koje su prihvatile i čije su članice i Bosna i Hercegovina, i Hrvatska.

Sporni i gabariti mosta

Predsjedatelj Vijeća ministara podsjeća hrvatskog premijera na činjenice poput onih da ugovor o državnoj granici koji je potpisan 1999. godine nikada nije ratificiran, pa stoga i nema pravno značenje, kao i da je Predsjedništvo Bosne i Hercegovine 2007. godine usvojilo zaključak kojim se protivi gradnji mosta sve do rješavanja otvorenih graničnih pitanja s Hrvatskom.

Nakon toga nije usvojen nijedan akt kojim bi se zaj zaključak promijenio ili poništio.

Novost u Zvizdićevu pismu je i tumačenje značenja dokumenta pod nazivom “Usuglašena zabilješka” sa sastanka stručnih skupina koje su imenovali Vijeće ministara i tadašnja vlada Hrvatske održanog 7. prosinca 2006. godine, na kojemu su rješavana tehnička pitanja vezana uz gradnju Pelješkog mosta.

“Vjerujem da Vam je poznato kako je verifikacija stavova zauzetih na tom sastanku sa bosanskohercegovačke strane uvjetovana njihovim odobrenjem od Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, što je i konstatirano u tački 5. na obostrano parafiranoj zabilješci sa sastanka. Vijeće ministara, o čemu je upoznata Vlada Hrvatske, nikada nije dalo saglasnost na takozvanu Usuglašenu zabilješku, odnosno stavove stručnih skupina”, napisao je Zvizdić, poručivši tako da ne vrijedi ni dogovor o gabaritima mosta koji bi trebali osigurati neškodljivi prilaz brodova Neumskom zaljevu.

Zvizdić zaključuje kako je jasno da nijedno tijelo vlasti u Bosni i Hercegovini nije u sklopu svojih ustavnih ovlasti dalo suglasnost da se prihvati ili potpiše bilo kakav dokument s Hrvatskom u vezi s izgradnjom Pelješkog mosta.

Kako bi se nastali problem riješio u interesu obje zemlje, Zvizdić je predložio poduzimanje koraka kojima bi se dogovorilo ukupno razgraničenje između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, s fokusom na morsku graničnu crtu.

To, po njemu, podrazumijeva definiranje, verificiranje i prihvaćanje međunarodnog plovnog puta, odnosno koridora koji će fizički spajati bosanskohercegovačko more nad kojim Bosna i Hercegovina ima puni suverenitet, s otvorenim morem, sukladno Konvenciji UN-a o pravu mora i na kojemu će se primjenjivati režim slobodne plovidbe i komunikacije za sve vrste plovila, zrakoplova i polaganja infrastrukturne opreme, a za Hrvatsku realizaciju komunikacijske povezanosti njezina kopnenog teritorija.

‘Brza ratifikacija potvrda dobrih odnosa’

Nužnim drži i neodgodivu parlamentarnu ratifikaciju Ugovora o državnoj granici između između Bosne i Hercegovine i Hrvatske potpisanog 1999. godine, čime bi, između ostalog, punu pravnu snagu i valjanost imali i izrađeni granični dokumenti koji su sastavni dio Ugovora.

“Brza i uspješna ratifikacija Ugovora o državnoj granici između između Bosne i Hercegovine i Hrvatske bila bi najbolja potvrda obostrane opredijeljenosti i pozitivne političke volje dobrih dosadašnjih i budućih susjedskih odnosa baziranih na poštivanju suvereniteta, teritorijalnog integriteta, međusobnog uvažavanja i poštivanja normi međunarodnog prava”, piše u Zvizdićevu pismu Plenkoviću.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović, na sastanku sa šefom Delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini Larsom-Gunnarom Wigenmarkom zatražio je da EU posreduje između Bosne i Hercegovine i Hrvatske kako bi se našlo rješenje za gradnju Pelješkog mosta.

U priopćenju nakon sastanka piše kako je Izetbegović “iskazao očekivanje da će institucije EU-a u što skorijem roku pristupiti medijaciji između Bosne i Hercegovine i Hrvatske kako bi se ovo pitanje riješilo dogovorom, u interesu obje države, ali i same EU”.

Hrvatski premijer Plenković ponovio je tokom posjeta Bosni i Hercegovini prije nekoliko dana kako će Hrvatska graditi Pelješki most na svom teritoriju, odbacujući tako mogućnost odgode toga projekta, na čemu inzistiraju bošnjački politički čelnici, povezujući to pitanje s razgraničenjem dviju država na moru i slobodnog izlaska na otvoreno more.

Izvor: Agencije