Grabar-Kitarović: Hag u slučaju bh. Hrvata gubi kredibilitet

Šestoricu bh. Hrvata terete za zločine i etničko čišćenje Bošnjaka s područja samozvane Herceg-Bosne (AP)

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović smatra da će Haški sud “izgubiti svaki kredibilitet” ako šestoricu bosanskohercegovačkih Hrvata, optuženih za zločine nad Bošnjacima tijekom rata u Bosni i Hercegovini, osudi za udruženi zločinački pothvat.

“Ne želim prejudicirati, ali sud bi, po meni, u tom slučaju izgubio svaki kredibilitet. Uzmimo jednostavno činjenice. Slobodan Milošević je optužen pred sudom u Haagu, a njegovom smrću je završio postupak. U ovom slučaju imamo hrvatske državnike, od predsjednika Franje Tuđmana do tadašnjeg ministra obrane Gojka Šuška, načelnika glavnog stožera Janka Bobetka, koji su već godinama bili preminuli prije samog postupka i na neki način, govoreći kolokvijalnim jezikom, na sudu su duhovi koji se ne mogu braniti. Hrvatskoj je onemogućeno da bude prijatelj suda”, izjavila je Grabar-Kitarović gostujući na televiziji N1.

Haški tribunal bez komentara

Iz Haškog tribunala u ponedjeljak nisu željeli komentirati izjavu hrvatske predsjednice.

‘Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju je nezavisna pravosudna institucija. Njegove odluke i presude zasnovane su isključivo na pravu i na dokazima koji se predoče njihovim sudijama. To je jedini komentar koji mogu dati s obzirom na to da je riječ o postupku koji je još u toku’, rekao je glasnogovornik Haškog tribunala Nenad Golčevski.

Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju osudio je 2013. godine Jadranka Prlića, Brunu Stojića, Slobodana Praljka, Milivoja Petkovića, Valentina Ćorića i Berislava Pušića za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu koji je za cilj imao progon i etničko čišćenje Bošnjaka s područja nekadašnje samozvane Hrvatske republike Herceg-Bosne, a koju su htjeli priključiti “Velikoj Hrvatskoj”.

Presudom je Prlić osuđen na 25 godina zatvora, Stojić, Praljak i Petković na po 20 godina, Ćorić na 16 godina, dok je Pušiću izrečena kazna od deset godina zatvora.

‘Hipoteze za koje sud nije ovlašten’

“Nadam se da će Sudbeno vijeće odbaciti taj dio optužnice [o udruženom zločinačkom pothvatu] i nadam se da će, naravno, cijelo rješenje biti drugačije, da neće biti nikakvog zločinačkog udruživanja”, rekla je Grabar-Kitarović.

Podsjetila je kako je kod formiranja suda “jedna od poanti bila spriječiti optuživanje cijelih naroda, cijelih etničkih skupina za zločine i te zločine individualizirati i pojedincima suditi za individualne zločine koji se mogu dokazati”.

Prema njezinim riječima, “sve drugo su nekakve hipoteze za koje sud nije ovlašten, da postavlja neka politička pravila, da sudi i pogotovo ne da mijenja povijest”.

“Apsolutno treba odbaciti takvu kvalifikaciju optužnice i držim da treba djelovati. Često govorim u svom diplomatskom djelovanju i objašnjavam drugim državama kakve to opasne presedane postavlja u međunarodnome pravu i u svakom slučaju ćemo nastaviti razgovarati u okviru UN-a i Vijeća sigurnosti. Idemo pričekati kakvo će biti rješenje jer takva jedna odluka ne bi pridonijela dobrosusjedskim odnosima na ovom području”, poručila je predsjednica Hrvatske.

Žalbena presuda ove jeseni

Haški bi sud do studenog trebao izreći žalbenu presudu šestorici bh. Hrvata.

Na presudu su ove godine podnesene žalbe u kojima su obrane tražile da se presuda ukine ili preinači i ponište zaključci o udruženom zločinačkom pothvatu i sudjelovanju Franje Tuđmana, Gojka Šuška i Janka Bobetka.

Haški su tužitelji zatražili veće kazne za optužene i potvrđivanje zaključaka o udruženom zločinačkom pothvatu.

Osim toga, Hrvatskoj je prošle godine prvobitno odbijeno da se pojavi kao prijatelj suda u predmetu.

Vlasti Hrvatske u žalbi su navele da su navodi tužitelja o tome da su Tuđman, Šušak i Bobetko bili sudionici udruženog zločinačkog pothvata na području Bosne i Hercegovine “nove činjenice”, zbog čega su zatražili da im se dozvoli obraćanje Žalbenom vijeću prije donošenja konačne presude šestorici optuženih za zločine u Herceg-Bosni.

Haški tužitelji usprotivili su se žalbi, kazavši da je prvostupanjsko vijeće donijelo pravilnu odluku kad je odbilo zahtjev Hrvatske da se pojavi kao prijatelj suda.

Nakon toga je Haški sud, kao neosnovanu, odbio žalbu Hrvatske uz objašnjenje kako Hrvatska nije stranka u postupku te da zbog toga ne može imati status u predmetu.

Izvor: Agencije