Grabar-Kitarović o ‘Oluji’: Treba se pokloniti i srpskim žrtvama

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je, po dolasku na središnju svečanost obilježavanja godišnjice “Oluje”, da žali zbog srpskih žrtava u toj vojno-redarstvenoj akciji.

“Hrvatski narod nije želio rat i ne veseli se ničijoj tragediji. Hrvatska čini sve da osigura uvjete za povratak Srba, a čini to unatoč tome što inspiratori pobune nisu platili ni kune za obnovu svega što su četnici razorili u četiri godine granatiranja, bombardiranja, paleži i pljačke. Hrvatska će uz punu zaštitu nacionalnih i državnih interesa dati aktivnu i konstruktivnu potporu ulasku Srbije u Europsku uniju”, rekla je Grabar-Kitarović u obraćanju okupljenima na obilježavanju Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 22. obljetnice vojnoredarstvene operacije “Oluja”.

Prethodno je, po dolasku, novinarima kratko izjavila da je “Oluja bila oslobodilačka operacija”, ali i sa joj je “žao apsolutno svakog života, i srpskog i hrvatskog”.

“Mi se ne veselimo bilo čijoj tuzi i vjerujemo u zajedničku budućnosti svih građana”, rekla je Grabar Kitarović.

Slaže se s kninskim gradonačelnikom Markom Jelićem koji je rekao kako ne vidi razlog zašto se netko ne bi poklonio srpskim žrtvama.

Svečanim podizanjem hrvatske državne zastave na Kninskoj tvrđavi ranije jutros su počele središnje svečanosti obilježavanja godišnjice “Oluje”.

Osim Grabar-Kitarović, podizanju zastave nazočili su predsjednik Sabora Gordan Jandroković, predsjednik Vlade  Andrej Plenković, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga general Mirko Šundov, većina ministara, brojni saborski zastupnici te drugi dužnosnici i gosti.

U svom obraćanju, Plenković je rekao kako je “Oluja stvorila preduvjete za Dejtonski sporazum u BiH”.

“Oslobađanjem Bihaća spriječena je još jedna Srebrenica. Zbog svega toga Oluja je bila prekretnica za cijeli jugoistok Europe. Svojom izvedbom došlo je do sinergije političkog vodstva i organizacijske spremnosti”, rekao je Plenković.

“Danas kad čujemo kritike na ‘Oluju’, poručujem da hrvatska država ne da na ‘Oluju’ jednako onako kao što hrvatski branitelji nisu dali na Hrvatsku”, dodao je.

Zvona, počast, plotuni…

Uoči podizanja zastave pročitana su imena 238 poginulih pripadnika hrvatskih snaga i dvoje nestalih u toj vojno-redarstvenoj operaciji kojima je minutom šutnje odana počast.

Kninska crkvena zvona oglasila su se u 9:43 sati, označivši točno vrijeme kada su na današnji dan prije 22 godina hrvatske snage ušle u Knin, čime je bila završena vojnoredarstvena operacija “Oluja”.

Po završetku podizanja zastave Republike Hrvatske na kninskoj tvrđavi puštena su 22 bijela goluba koji simboliziraju 22. obljetnicu “Oluje”, te su iz topničkih oružja ispaljena 22 počasna plotuna.

Uslijedio je mimohod zrakoplova Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i Protuzračne obrane, tako što su kninsku tvrđavu u brišućem letu preletjeli vojni zrakoplovi.

Sirene u Srbiji

Istovremeno, u Srbiji su se, točno u podne, oglasile sirene u povodu Dana sjećanja na stradale u akciji “Oluja”.

Potom je u crkvi Sv. Marka u Beogradu, u prisustvu velikog broja građana i Srba izbjeglih iz Hrvatske, služen pomen žrtvama “Oluje”.

Srbijanski komesar za izbjeglice i migracije Vladimir Cucić izjavio je tom prilikom da “nema pomaka što se tiče ostvarivanja prava Srba u zemljama njihovog porekla kao što su prava na penzije, vraćanja zemljišta, i prava na boravište i prebivalište”.

“Većina okupljenih građana u crkvi Sv. Marka su hrvatski državljani. Nadam se da će se prema njima konačno primeniti isti aršini kao što se u zemlji iz koje potiču primenjuju prema ostalim građanima”, rekao je Cucić.

Predsjednik Saveza Srba iz regije Miodrag Linta ocijenio je da “Hrvatska vodi antisrpsku politiku prema Srbiji i srpskom narodu punih 27 godina”.

Nezadovoljstvo odnosom Hrvatske prema njihovim imovinskim i ljudskim pravima, izrazili su i hrvatski državljani koji žive u Srbiji.

Navode i kako je Komesarijat za izbjeglice “do sada registrovao 17.000 prognaničkih porodica u registar Regionalnog stambenog programa, a cilj je da se evidentiranjem izbeglih, omogući rešavanje kupovine imanja, stanova ili građevinskog materijala”.

Prema podacima Komesarijata za izbjeglice u akciji “Oluja” iz svojih domova je prije 22 godine protjerano više od 200.000 Srba.

Kako su naveli, od početka ratova na prostorima bivše Jugoslavije 1991. godine, u Srbiji je utočište potražilo 610.000 Srba iz Hrvatske te Bosne i Hercegovine. Status izbjeglice iz Hrvatske danas ima više od 19.000 građana.

Prema podacima Komisije za nestala lica Vlade Srbije, još se traga za 900 ljudi.

U petak navečer, na terenu FK Veternik kod Novog Sada, Danu sjećanja na stradale i prognane Srbe u “Oluji”, prisustvovali su predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, premijerka Ana Brnabić, patrijarh srpski Irinej, ministri u Vladi Srbije, predsjednik entiteta bh. Republika Srpska Milorad Dodik te veliki broj građana.

Izvor: Al Jazeera i agencije


Povezane

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO