Hrvatski otoci: Samo Vir i Čiovo imaju pozitivan prirodni prirast

U razvoj hrvatskih otoka javni sektor je u 2014. i 2015. godini uložio gotovo 470 miliona eura, na gotovo polovini otoka bilježi se porast ukupnog broja stanovnika, ali samo dva – Vir i Čiovo, imaju pozitivan prirodni prirast, navodi se u Vladinom izvještaju koji analizira učinke provođenja Zakona o otocima u te dvije godine.

Razna ministarstva, agencije i ustanove u razvoj otoka u 2015. uložili su više od 202 miliona eura, koliko je u prosjeku godišnje ulagano od 1999. godine, kada je doneseb Zakon o otocima. U 2014. godini ulagano je iznad prosjeka, vrijednost investicija dosegnula je gotovo 250 miliona eura.

U 2015. najviše se ulagalo u saobraćajnu povezanost otoka, saobraćajnu i komunalnu infrastrukturu, privredu i podršku, turizam, itd.

Izvještaj detaljno navodi gdje se i u kojem iznosu investiralo, pa je tako vidljivo da je u 2015. za održavanje linija u obalnom linijskom saobraćaju država osigurala veliku podršku. Sredstva je dobilo 13 brodara, od 53 državne linije održavana je 51 (25 trajektnih, 11 brodskih i 15 brzobrodskih), a njima se povezalo 44 od 50 stalno ili povremeno nastanjenih otoka.

Povezanost za bolji život

Na 51 državnoj liniji prevezeno je 11,7 miliona putnika i gotovo tri miliona vozila. Svrha tog poticaja je bolje povezivanje otoka s kopnom i otoka međusobno, bolji uslovi života na otocima i povećanje konkurentnosti otočne privrede.

Država je subvencionirala javni otočni cestovni prevoz i cijene vode za domaćinstva na 17 otoka.

Na otocima i poluotoku Pelješcu, po popisu stanovništva iz 2011, ukupno je živjelo 132.756 stanovnika. Ukupan broj otočkog stanovništva povećao se između dva posljednja popisa, ali depopulacija je jasno uočljiva na malim i udaljenim otocima.

Porast ukupnog broja stanovnika bilježi se na gotovo polovini hrvatskih otoka, međutim samo dva – Vir i Čiovo, imaju pozitivan prirodni prirast.

Stariji doseljenici

S otoka se decenijama iseljavalo, smanjeni natalitet i visoki mortalitet u zadnjoj deceniji ponegdje su nadoknađeni doseljavanjem, ali doseljenici su u najvećoj mjeri starije i privredno neaktivne osobe.

Na otocima Krk, Pag, Vir, Murter i Čiovo, koji su mostovima povezani s kopnom, prema posljednjem popisu stanovništva živi 42.245 stanovnika, što je povećanje od 10,3 posto u odnosu na popis iz 2001. godine. Svi ostali otoci imaju ukupno 82.710 stanovnika, što je smanjenje od 1,7 posto u odnosu na 2001. godinu.

Iz podataka Državnog zavoda za statistiku o broju stanovnika u općinama i gradovima na nivou države i na otocima u razdoblju 2011.-2014. evidentan je porast broja stanovnika na otocima za 2,4 posto te pad broja stanovnika na nivou države od 1,8 posto.

“Uočenoj stagnaciji trenda depopulacije su svakako doprinijele i mnogobrojne razvojne i revitalizacijske mjere te ulaganja države i cjelokupnog javnog sektora u otoke, koje i dalje treba provoditi pošto je problem depopulacije još uvijek prisutan na mnogim otocima”, ističe se u izvještaju.

Povećan broj stanovnika

Povećanje broja stanovnika bilježi većina gradova i općina na otocima, najviše općine Šolta, Milna, Sućuraj, Malinska-Dubašnica, Pašman i Kolan. Šolta je, na primjer, 2011. imala 1.770 stanovnika, a 2014. njih 1.990, Pašman 2.131, pa 2..275, Milna 1049, pa 1.143 stanovnika.

Manje smanjenje bilježe gradovi Pag (s 3.829 stanovnika, koliko je imao 2011. godine, pao je na 3.745) Korčula, Pag, Vela Luka ( sa 4.121 stanovnika pala na 4.062) i Ston, te općine Povljana, Pučišća, Smokvica i Trpanj.

Opsežni izvještaj, koji je Vlada prihvatila i poslala Hrvatskom saboru, sadrži i podatke da hrvatski dio Jadrana ima 78 otoka, 524 otočića, te 642 hridova i grebena, odnosno ukupno njih 1244.

Izvor: Agencije