Stier: Haški sud ne sudi državama, nego pojedincima

Davor Ivo Stier, Hrvatska, Ministar vanjskih i europskih poslova
Stier: Sud je stvoren ne da sudi državama ili stvori novo pravo, nego da se drži norme postojećeg (Reuters)

Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier izjavio je u srijedu u New Yorku da Haški tribunal (ICTY) nije stvoren da sudi državama, nego pojedincima odgovornima za ratne zločine.

Stier je to izjavio dok se očekuje presuda ratnim čelnicima Hrvata u BiH za zločine nad Bošnjacima u ratu 90-tih godina.

U svom govoru, Stier nijednom nije spomenuo predmet “Prlić i drugi”, javlja reporter Al Jazeere Ivica Puljić.

Stier sudjeluje na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a o radu Haškog tribunala, koji bi najkasnije u studenome trebao donijeti pravomoćnu presudu u predmetu “Prlić i drugi”.

Uloga Hrvatske

Šef hrvatske diplomacije tvrdi da je Vlada učinila sve da u tom predmetu zaštiti interese Hrvatske koja bi, potvrdi li sud prvostupanjsku presudu, mogla biti proglašena agresorom na BiH.

“Sud je stvoren ne da sudi državama i ne da stvori novo pravo, nego da se drži norme postojećeg međunarodnog humanitarnog prava. Na tom standardu Hrvatska inzistira”, rekao je Stier novinarima, kako prenosi Hina.

Dodao je kako će članicama Vijeća sigurnosti poručiti da se ICTY mora držati statuta i mandata Vijeća.

“Sud mora provoditi standarde međunarodnog prava, a ne kreirati nove. To se posebno odnosi na statut udruženog zločinačkog poduhvata koji se ne smije ekstenzivno tumačiti, jer bi u tom slučaju svaka legitimna vojna akcija bila dovedena u pitanje”, dodao je.

Smatra da bi takva interpretacija kompromitirala zadaću Vijeća sigurnosti da održava globalni mir i sigurnost i onemogućila legitimne vojne intervencije.

“To je važno ne samo za Hrvatsku, nego i za NATO, EU i stalne članice VS-a”, rekao je.

Stier će se odvojeno sastati s predstavnicima nekih stalnih članica VS-a nakon sjednice Vijeća o izvješću predsjednika ICTY-a Carmela Agiusa i predsjednika Rezidualnog mehanizma UN-a za međunarodne kaznene sudove Theodora Merona, koje uključuje i izvješće glavnog tužitelja Sergea Brammertza.

Sud: Cilj je bio nezavisna država unutar BiH

U slučaju “Prlić i drugi”, šestorica Hrvata su u svibnju 2013. nepravomoćno osuđena na kazne od 10 do 25 godina zatvora zbog zločina nad muslimanima tijekom rata u BiH, u okviru udruženog zločinačkog pothvata u kojem je, prema presudi, sudjelovao i tadašnji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman.

Bivši predsjednik vlade samozvane “Herceg-Bosne” Jadranko Prlić nepravomoćno je tada osuđen na 25 godina zatvora, bivši ministar obrane Bruno Stojić i bivši načelnici Glavnog stožera Hrvatskog vijeća obrane Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, bivši zapovjednik vojne policije Valentin Ćorić na 16, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora.

Raspravno vijeće je većinom glasova, uz suprotno mišljenje predsjedavajućeg suca Jeana Claudea Antonettija, tada zaključilo da je sukob između HVO-a i Armije BiH 1993.-1994. godine bio međunarodni sukob te da je većina zločina nad muslimanskim stanovništvom “Herceg-Bosne” za koje su se teretili optuženi počinjena u okviru udruženog zločinačkog pothvata u kojem je sudjelovao i dio političkog i vojnog vodstva Hrvatske.

Njihov cilj bio je uspostava hrvatskog entiteta u granicama Banovine Hrvatske iz 1939. godine i njegovo pripajanje Hrvatskoj, kako bi se ostvarilo ujedinjenje hrvatskog naroda u slučaju raspada BiH, odnosno da on postane neovisna država unutar BiH tijesno povezana s Hrvatskom.

Izvor: Al Jazeera i agencije


Povezane

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO