EP pozvao Makedoniju da nastavi put ka EU-u

Evropski parlament usvojio je izvještaj o napretku Makedonije u 2016. godini, koji traži formiranje stabilne vlade u toj zemlji i nastavak reformi na putu prema pridruživanju Evropskoj uniji.

U rezoluciji o Makedoniji, koju je Odbor za vanjske poslove EP-a usvojio 28. februara, zastupnici su od te zemlje zatražili da što prije formira novu i stabilnu vladu, ostane na putu integracije u EU i u potpunosti provede snažne reforme u područjima vladavine prava, pravosuđa, korupcije, osnovnih prava, unutrašnje politike i odnosa sa susjedima.

Europarlamentarci su na plenarnoj sjednici u srijedu u Strasbourgu izvještaj usvojili s 503 glasa “za”, 113 “protiv” i 45 suzdržanih.

Parlament je o izvještaju slovenskog zastupnika Ive Vajgla, koji izražava podršku otvaranju pregovora o pristupanju Uniji uz uvjet primjene sporazuma iz Pržina i provedbe sistemskih reformi, raspravljao u aprilu.

Regionalna saradnja ključni element

Vajgl je rekao da je za Makedoniju najvažnije formiranje nove vlade sa čvrstom podrškom u parlamentu, a početkom juna Makedonija je dobila novu vladu premijera Zorana Zaeva.

Europarlamentarci su pozvali sve političke stranke i organizacije civilnog društva da aktivno unapređuju multietničko, multikulturalno i multireligijsko društvo te osudili svaki oblik iredentizma.

U izvještaju se regionalna saradnja ističe kao ključni element procesa pridruživanja Uniji te od vlade traži da ga postavi kao prioritet.

Od makedonske vlade također se traži da uskladi svoju pollitiku prema Rusiji s EU-ovom nakon aneksije Krima u Ukrajini.

Izvještaj također pozdravlja rezultate mjera izgradnje povjerenja između Makedonije i Grčke, “koji bi mogli doprinijeti boljem razumijevanju i snažnijim bilateralnim odnosima, otvarajući put obostrano prihvatljivom rješenju za pitanje imena zemlje”.

U međuvremenu je 1. juna, gotovo šest mjeseci nakon održavanja parlamentarnih izbora 11. decembra, makedonski parlament dao zeleno svjetlo vladi premijera Zorana Zaeva sa 62 glasa “za”, 44 “protiv” i pet suzdržanih.

Premijer Zaev obavezao se da će ubrzati privredne reforme i ubrzati aktivnosti povezane sa članstvom u Evropskoj uniji i NATO-u.

U novoj vladi od 25 članova sedam je etničkih Albanaca, koji čine trećinu populacije.

Problem imena

Zastupnici desnog VMRO-DPMNE-a pristali su učestvovati u radu parlamenta nakon što je Zaev dao pisane garancije predsjedniku Gjorgu Ivanovu da neće ugrožavati makedonski ustavni poredak i suverenitet.

Makedonija je još od 2015. godine bila bez funkcionalne vlade usljed skandala s prisluškivanjem, koji je srušio prethodnu vladu, a napori povezani s približavanjem zemlje EU-u i NATO-u dugo su blokirani zbog neslaganja s Grčkom o imenu države, koje dijele sa sjevernom grčkom pokrajinom.

Europarlamentarka Marijana Petir ocjenjuje kako je ključna poruka novoj vladi, čiji su predstavnici ove sedmice posjetili Brisel, bila da Makedonija mora riješiti problem imena s Grčkom kako bi se vrata EU-a i NATO-a za nju otvorila.

“Kao predsjednica skupine prijateljstva s Makedonijom u Europskom parlamentu, smatram takav pristup EU-a neprihvatljivim, jer je postalo kristalno jasno da EU ima dvostruke kriterije kad je riječ o proširenju te da nema ni najmanju moguću namjeru pritisnuti Grčku da promijeni stav prema imenu”, smatra Petir i podsjeća da je međunarodni sud 2011. godine presudio kako grčka blokada otvaranja pregovora za članstvo u NATO-u nije valjana.

“Uprkos tome, Makedonija do danas nije primila pozivnicu za NATO niti su joj otvoreni pregovori s EU-om, pa čak ni pod provizornim imenom”, istakla je Petir u izjavi za Hinu.

Izvor: Agencije