EP: Otvoriti nova poglavlja sa Srbijom

Evropski parlament usvojio je u Strazburu rezoluciju o Srbiji u kojoj se ukazuje na napredak Srbije u reformama i od Evropske unije traži da u pregovorima o prijemu Srbije otvori nova, tehnički već spremna, poglavlja.

Srbija je “učinila važne korake ka normalizaciji odnosa s Kosovom”, stavili su do znanja poslanici parlamenta EU-a koji su rezoluciju usvojili sa 524 glasa “za” od prisutnih 673, javlja Beta.

Izvjestilac za Srbiju David McAllister, koji je pripremio rezoluciju, u uvodnoj riječi je naveo da “poruka mora biti veoma jasna, a to je da Srbija ima evropsku perspektivu i budućnost, riječ je o zemlji koja na vrlo jasan način napreduje ka Evropskoj uniji”.

To su u raspravi podržali poslanici koji su se saglasili s McAllisterom da je napredak Srbije u poglavljima vladavine prava 23 i 24 od temeljne važnosti za cjelokupni proces pregovora i da reforma pravosuđa mora biti sprovedena u praksi, da borba protiv korupcije mora ići dalje, jer je to prepreka za ekonomski i društveni napredak zemlje i regije.

Jedinstveno tržište

Mora se osigurati sloboda izražavanja i medija, i na to se mora prvenstveno usredsrediti vlada u Beogradu, rekao je McAllister, a mnogi poslanici su iznijeli vrlo oštre zamjerke zbog ugrožavanja slobode izražavanja i nezavisnosti medija u Srbiji, dodaje agencija Beta.

McAllister je rekao da promjene moraju Srbiju dovesti do praga sposobnosti da se uključi u jedinstveno tržište EU-a, iako je Srbija već ostvarila napredak u otklanjanju budžetskog deficita i restrukturiranju državnih preduzeća.

“Srbija sada sprovodi upečatljive ekonomske reforme koje su već dale znatne rezultate u privrednom rastu i otklanjanju unutrašnje i vanjske neuravnoteženosti”, rekao je on.

Dobra je regionalna saradnja, a put Srbije u EU povezan je s normalizacijom odnosa s Prištinom, pa se sporazumi iz tih pregovora moraju sprovesti, rekao je McAllister.

U raspravi su se čule i pojedinačne ocjene da se Srbiji nepravedno nameće dijalog s Prištinom, kao i da u suštini nema napretka ka EU, što je posebno naglasila hrvatska poslanica Ruža Tomašić, a mađarska poslanica Kristina Morvai je rekla da treba blokirati ulazak Srbije u EU sve dok ne da “potpunu autonomiju” mađarskoj manjini u Vojvodini.

U rezoluciji se podvlači ukupan ekonomski i društveni napredak Srbije, a naglašava da su “hitno nužni dalji koraci kako bi se riješila sva otvorena pitanja” u dijalogu Beograd-Priština, s tim da “obje strane krenu u punu primjenu dogovora”.

Napredak u pravosuđu

Također se navodi da su vlasti Srbije “ostvarile određen napredak u pravosuđu… ali nezavisnost sudstva nije sprovedena na djelu”, pa se traži da vlasti u Beogradu osiguraju evropske norme u pravosuđu i “smanje politički upliv na biranje i postavljanje sudija i tužilaca”.

Evropski parlament je izrazio zabrinutost “zbog pomanjkanja napretka u borbi protiv korupcije, i poziva Srbiju da pokaže jasnu političku volju i predanost rješavanju tog pitanja”, a pohvaljuje “efikasnu ulogu Beograda u međunarodnoj i regionalnoj policijskoj saradnji i napredak u suzbijanju organiziranog kriminala”.

Parlamentarci EU su pozdravili učešće Beograda u međunarodnim vojno-policijskim misijama Evropske unije, ali “ponovo pozivaju Srbiju, saglasno zahtjevima njenog statusa kandidata za članstvo, da postepeno usaglasi svoju vanjsku i sigurnosnu politiku s EU, uključujući politiku prema Rusiji”.

Kako je to navedeno, “smatra da je za žaljenje održavanje zajedničkih vojnih vježbi Srbija-Rusija”.

Navedeno je i da je “Srbija i dalje konstruktivno opredijeljena za odnose s drugim zemljama u procesu priključivanja EU i susjednim članicama Unije” i podvučeno da bilateralna pitanja treba rješavati saglasno međunarodnom pravu, kao i da “rješavanje takvih problema ne smije ugroziti pregovore o članstvu s EU”.

“Evropski parlament pozdravlja istrajno angažiranje Srbije na putu uključivanja u EU i njen preduzimljiv, opipljiv i dobro pripremljen pristup pregovorima (o članstvu)”, navodi se u ovom dokumentu.

Također se pohvaljuje “napredak Srbije u razvijanju efikasne tržišne privrede i poboljšanju ukupnih ekonomskih prilika u zemlji” i kaže da je sve to “jasan znak riješenosti i političke volje” Beograda za stupanje u EU.

Međutim, kako je navedeno, Srbija tu “stratešku odluku mora da širi i u svom stanovništvu, uključujući snažnije predočavanje kolika se budžetska sredstva EU doznačavaju Srbiji…, a vlasti Srbije treba da se uzdrže od poruka protiv EU-a”.

U rezoluciji se pozivaju zvaničnici Srbije da “ne optužuju i ne vrše politički neosnovane napade na ombudsmana” i zajamče sredstvima i sistemskim okvirom rad svih nezavisnih tijela i institucija Srbije.

Vlasti u Beogradu se, isto tako, pozivaju da “rješavaju slučajeve pretjeranog korištenja policijske snage prema građanima i uzimaju se na znanje, sa zabrinutošću, sporni događaji u beogradskoj četvrti Savamala, kad je riječ posebno o rušenju privatne imovine, i traži se da to brzo bude rasvijetljeno uz puno učešće sudskih vlasti u istrazi s ciljem da se počinioci privedu pravdi”.

Zastrašivanje novinara

Evropski poslanici “ponovo izražavaju zabrinutost zbog izostanka napretka slobode izražavanje i povodom autocenzure u medijima, gdje je došlo do pogoršanja situacije”.

Oni podvlače da su “i dalje zabrinjavajući politički upliv, prijetnje, nasilje i zastrašivanje novinara, uključujući fizičke napade, verbalne i napade u pisanom vidu, kao i nasrtaje na njihovu imovinu”.

U rezoluciji Evropskom parlamentu je veliki prostor dat pitanju slobode izražavanja i nezavisnosti medija, a od vlasti u Srbiji je zatraženo da “javno i neopozivo osudi sve napade, osigura odgovarajuća sredstva za efikasniju istragu napada na novinare i medije da bi počinioci bili privedeni pravdi”.

Također je ocijenjeno da je nužno u potpunosti primijeniti zakone o medijima i pozdravljen je sporazum o saradnji i zaštiti između tužilaca, policije i novinarskih i medijskih udruženja.

Evropski parlament kaže da su izbori 24. aprila povoljno ocijenjeni, mada traži od vlasti Srbije da u potpunosti sprovedu preporuke međunarodnih posmatrača, “posebno utjecaja na medije” i “nemanja uvida u finansiranje političkih stranaka u izbornoj kampanji”.

Vlastima u Srbiji je poručeno da “primjereno istraže tvrdnje o nepravilnostima, nasilju i zastrašivanju tokom izbornog procesa”.

U dokumentu Evropskog parlamenta se uglavnom daje povoljna slika zaštite ljudskih i manjinskih prava u Srbiji i podvlači da “etnički, kulturno i vjerski mješovita Vojvodina doprinosi identitetu Srbije”.

U Vojvodini je i dalje zajamčena zaštita manjina i dobra je međuetnička situacija, kaže se u tekstu i dodaje da “autonomija Vojvodine ne smije biti oslabljena”.

Izvor: Agencije