Još pet krivičnih prijava zbog nereda u Sobranju

U četvrtak navečer, u upadu demonstranata u Sobranje, povrijeđeni su deseci ljudi (EPA)
U četvrtak navečer, u upadu demonstranata u Sobranje, povrijeđeni su deseci ljudi (EPA)

Makedonska policija je Osnovnom javnom tužilaštvu u Skoplju danas podnijela još pet krivičnih prijava protiv osoba koja su prošlog četvrtka učestovale u neredima u zgradi Sobranja.

Prema saopćenju Ministarstva unutrašnjih poslova, prenijela je agencija MIA, pet novih krivičnih prijava podnijeto je na osnovu snimaka dobijenih od medijskih kuća i videozapisa sigurnosnih kamera u Sobranju.

Do sada je podnijeto ukupno 20 krivičnih prijava protiv osoba koja su ušla u parlamet i učestovala u neredima nakon što su, poslije završene sjednice, poslanici Socijaldemokratskog saveza Makedonije (SDSM) i albanskih partija izabrali Talata Xhaferija za predsjednika Sobranja.

Jedan od privedenih zaposlen je u policiji, u Upravi za bezbjednost. Učesnici događaja u Sobranju, u međuvremenu, su zatražili amnestiju od predsednika Makedonije Đorgea Ivanova.

Kriza u Makedoniji

U četvrtak navečer, u upadu demonstranata u Sobranje, povrijeđeni su deseci ljudi, među njima i predsjednik Socijaldemokratskog saveza Makedonije Zoran Zaev i drugi zastupnici. Upad se desio nakon izbora Talata Xhaferija iz albanske partije Demokratska unija za integracije (DUI) za predsjednika parlamenta.

Makedonija četiri i po mjeseca od vanrednih parlamentarnih izbora još nema vladu, a gradonačelnicima i predsjednicima općina mandat je istekao jer redovne lokalne izbore nije imao ko raspisati.

Mediji su ranije objavili da Brisel razmišlja o sankcioniranju pojedinih političara, prije svega predsjednika Gjorga Ivanova i funkcionera VMRO-DPMNE-a. Konstitutivna sjednica Sobranja počela je 30. decembra prošle godine.

Predsjednik Ivanov i dalje odbija dodijeliti mandat za formiranje vlade Zaevu, koji je parlamentarnu većinu osigurao uz podršku dviju albanskih partija: Demokratske unije za integracije i Bese.

Glavni kamen spoticanja jest tzv. Tiranska platforma, koja bi Albancima, navodno, trebala osigurati veća prava, uključujući i uvođenje albanskog kao zvaničnog jezika.

Izvor: Agencije


Povezane

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO