Bh. političari posvađani su, sebični, neiskreni i manipulatori
Političari u Bosni i Hercegovini beznadno su posvađani, sebični, skloni svakoj vrsti manipulacija kako bi se održali na vlasti, a pritom potpuno neiskreni kada tvrde da su spremni bez zadrške raditi na zajedničkim projektima, kakav je pridruživanje njihove zemlje Evropskoj uniji, ocjena je ambasadorice Francuske u Bosni i Hercegovini Claire Bodonyi, koja krajem maja odlazi s te dužnosti.
U oproštajnom razgovoru s novinarima u Sarajevu Bodonyi je bez pretjeranog ustezanja potvrdila da i u međunarodnoj zajednici dijele loše mišljenje o bosanskohercegovačkim političarima, koje, prema svim istraživanjima javnog mišljenja, ima većina običnih ljudi u toj zemlji, prenosi Hina
“Međunarodna zajednica svakodnevno je suočena s pokušajima ucjena, koji dolaze sa svih strana”, rekla je francuska ambasadorica, pojašnjavajući da se to odnosi na činjenicu da političari u Bosni i Hercegovini od diplomata očekuju da rade njihov posao, prebacujući istovremeno na međunarodnu zajednicu odgovornost za vlastite neuspjehe.
Kao tipični primjer manipulacija navela je polemike o uvođenju novih trošarina za gorivo, što je preduvjet da bi međunarodni kreditori isplatiti Bosni i Hercegovini već ugovorene kredite od gotovo milijardu eura, namijenjene poboljšanju očajne putne infrastrukture u toj zemlji.
‘Propale tri milijarde’
Prijedlog Zakona o povećanju akciza na gorivo u srijedu je po drugi put oboren u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, što znači da neće biti ni kredita ni cestogradnje, pa ni investitora koji bi bili zainteresirani za daljnja ulaganja.
Opozicija, koja je nastojala blokirati taj zakon i na kraju u tome uspjela, imala je kao argument tvrdnju da će to donijeti lančana poskupljenja, a vlast se nije potrudila objasniti sve prednosti tako velikog investicijskog ciklusa.
Na kraju je ostala i konfuzija među običnim ljudima, pa i medijima.
Mediji u četvrtak opisuju izvještaj sa sjednice Zastupničkog doma bh. Parlamenta naslovima “Propale tri milijarde”, “Odbijen pokušaj udara na džep građana”…
“Zamjeram onima koji znaju detalje, ali ih loše objašnjavaju ili se koriste njima da neargumentirano odvrate ljude od onoga što je bitno. Kasnije, iza zavjese, događa se to da ambasadori EU-a pokušavaju objasniti političarima da ona druga objašnjenja koja su dobili nisu dobra ni ispravna, a u isto vrijeme političari su se već obavezali da će provesti reforme, među kojima je i taj zakon [o trošarinama]. Sve su to već potpisali u pismu kada su potpisali sporazum s Međunarodnim monetarnim fondom”, pojašnjava Bodonyi.
Konstatirala je da je u okolnostima poput tih političarima u Bosni i Hercegovini najjednostavnije poručiti međunarodnoj zajednici da bi ona trebala rješavati probleme umjesto domaćih vlasti.
Neće biti Daytona II
Za države poput Francuske takvo šta, rekla je ambasadorica, apsolutno je neprihvatljivo.
“Nameće nam se uloga koju barem Francuska ne želi prihvatiti. Mi ne želimo biti aktivni akteri niti se uplitati u politički život zemlje”, naglasila je Bodonyi, konstatirajući da to onda izaziva nove polemike, pokušaje manipuliranja, pa i predbacivanja diplomatama da su “glupi”.
Sa stajališta službenog Pariza, kako je potvrdila ambasadorica, ideja o Daytonu II, odnosno formalnoj konferenciji na kojoj bi se pokušale ispraviti loše strane postojećeg Ustava Bosne i Hercegovine, nije opcija.
Umjesto toga treba provoditi reforme, koje će od Bosne i Hercegovine načiniti funkcionalnu državu.
“Potrebno je samo nekoliko kvalitetnih odluka”, tvrdi Bodonyi, pojašnjavajući da bi izvrstan primjer za to mogao biti evropski projekt.
Nažalost, kako je istaknula, ni za to nema potrebne političke volje, baš kao ni za istinsko pomirenje u zemlji koja je toliko propatila.
Nije Dodik usamljen slučaj
“Nakon tri godine koje sam provela ovdje mogu konstatirati da cilj nije ni pomirenje ni zajednički život. Svako se povlači na teritoriju koji on kontrolira, ponekad i na nelegalan način, stječući od toga finansijsku korist”, pojašnjava ambasadorica.
Bodonyi je izbjegavala spominjati imena političara, no nije mogla izbjeći pitanje o predsjedniku bh. entiteta Republika Srpska Miloradu Dodiku, koji je od kraja 2016. godine pod sankcijama Vlade SAD-a.
Članice EU-a nisu poduzele slične mjere, a Bodonyi je pojasnila kako je njihova procjena da to ne bi imalo poželjni učinak.
Istaknula je, ipak, da osnov za uvođenje kaznenih mjera postoji, a za njima će EU krenuti i nametnuti ih svima onima koji bi doveli u pitanje stabilnost Bosne i Hercegovine.
Izvor: Agencije