Čović: O izmjenama Dejtonskog sporazuma nakon izbora 2018.

HDZ BiH je predložio izmjene zakona kako bi spriječile da Bošnjaci Hrvatima biraju člana Predsjedništva (Reuters)

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović ocijenio je u srijedu kako će se o ustavnim promjenama u BiH morati otvoriti rasprava, ali je istaknuo kako se to može očekivati tek nakon izbora u jesen 2018, a do tada prioritet moraju biti izmjene izbornog zakona i stjecanje statusa kandidata za članstvo u Evropskoj uniji.

“Ne vjerujem da će biti ‘Dejtona dva’, no iza zbora 2018. morat ćemo ozbiljno sjesti (i razgovarati), a u to uključiti i prijatelje izvana”, kazao je Čović novinarima u Sarajevu.

Konstovao je kako zbog brojnih poteškoća s kojima se BiH suočava u svom funkcionisanju sa različitih strana dolaze brojne inicijative o preinakama ustava pa i sadašnjeg uređenja države, mada po Čovićevom sudu, to mora biti prvenstveno stvar unutrašnjeg dogovora u BiH.

“Postoji puno arbitara po svijetu koji bi željeli intervenirati, a na puno mjesta se razmišlja o inicijativama poput Dejtona II”, kazao je Čović iznoseći ocjenu kako bi pitanje unutrašnjeg uređenja bilo neprikladno otvarati upravo sada jer bi se to pretvorilo u samo još jedan instrument vođenja predizborne kampanje i prikupljanja kratkoročnih političkih poena.

Kampanja već počela

Ta je kampanja, po njegovom sudu, već sada pomalo počela, iako je do izbora ostalo godinu i po, a u tome vidi razlog zbog kojega su prijedlozi HDZ BiH, kojem je na čelu, za promjene izbornog zakona neprijateljski dočekane kod bošnjačkih partnera u vlasti, odnosno u Stranci demokratske akcije (SDA).

HDZ BiH je predložio izmjene za koje drži kako bi spriječile da Bošnjaci Hrvatima biraju člana Predsjedništva BiH, kao i da se pozicije zastupnika u domovima naroda iz parlamenata BiH i Federacije BiH popunjavaju Hrvatima iz općina u kojima su oni većina.

Iz SDA su uslijedile kritike kako se time prave nove etničke podjele unutar Federacije BiH te kako se uvode novi oblici diskriminacije na temelju etničke pripadnosti.

Zbog toga je SDA blokirala raspravu o izmjenama izbornog zakona u Domu naroda parlamenta BiH, pozivajući se na vitalni nacionalni interes.

Čović očekuje da će Ustavni sud BiH, skladno propisanim procedurama, vrlo brzo donijeti arbitražu u ovom slučaju te kako će predložene izmjene biti usvojene u Domu naroda, a nakon toga bi se otvorila rasprava i u Zastupničkom domu državnog parlamenta, iako je njen ishod tamo neizvjestan.

“Želimo u razumnom roku od šest mjeseci doći do rješenja”, kazao je Čović dodajući kako to može biti rješenje koje predlaže HDZ BiH, ali i neko drugo, ukoliko ga predlože partneri u vlasti.

Spremni alternativni planovi

Potvrdio je kako u HDZ-u za svaki slučaj imaju spremne i planove “B” i “C” za slučaj da njihov prvotni prijedlog ne dobije potrebnu podršku.

Promjene izbornog zakona po njegovu su sudu nužne da bi se stabiliziralo političko stanje u BiH jer je i to uslov za dobijanje statusa kandidata za članstvo u EU.

Čović i dalje očekuje da BiH takav status dobije do kraja godine, iako se već sada kasni sy ispunjavanjem upitnika kojega treba razmatrati Evropska komisija i na temelju dostavljenih odgovora odlučiti može li BiH postati kandidatom.

Ranije postavljeni rok za objedinjavanje odgovora različitih nivoa vlasti ističe krajem maja, a Čović je potvrdio kako će on biti probijen, ali uvjeren je kako taj zaostatak može biti nadoknađen.

Njegova je procjena kako će odgovori prevedeni na engleski jezik biti poslani iz Sarajeva u Brisel do početka sezone godišnjih odmora, što bi omogućilo Evropskoj komisiji da do kraja godine donese konačnu odluku o kandidaturi BiH.

Izvor: Agencije


Reklama