Hrvatska: Od sitnih čarki do smjena ministara

Za mnoge iznenadna eskalacija sukoba i kriza partnerstva HDZ-a i Mosta koja je kulminirala zahtjevom premijera Hrvatske Andreja Plenkovića za razrješenjem trojice Mostovih ministara, za sada završava najavom premijera da će HDZ osigurati većinu u Saboru i nastaviti rad ove Vlade.

Do premijerove odluke je došlo nakon što su ministri Vlaho Orepić, Slaven Dobrović i Ante Šprlje glasovali protiv prijedloga da Vlada odbije zahtjev Socijaldemokratske partije (SDP) za pokretanjem povjerenja ministru financija Zdravku Mariću,

No, unatoč Plenkovićevoj najavi nove većine, za političke analitičare otvorena je i druga opcija, odnosno novi parlamentarni izbori, ovisno o tome tko bi sudjelovao u toj većini i – u skladu s time – koliko bi ona bila stabilna. A bitan faktor tu su i nadolazeći lokalni izbori.

“Plenković je shvatio da sada ne može ići na parlamentarne izbore jer ima pred sobom dva kruga lokalnih izbora. Nakon toga je prekasno da se još jedni izbori naprave prije jeseni, a u jesen nitko ne može znati kakvi će biti uvjeti i okolnosti i tko bi bolje, a tko lošije prošao. To je sad pogrešan ‘tajming’, on je trebao prije tri-četiri tjedna to napraviti i raspisati sa svojom većinom izbore za Sabor istovremeno s lokalnim izborima i imao bi šansu. Sad je propustio priliku i sad mora ‘krpati’ većinu u parlamentu, a opet je to nezgodno zato što oni koji bi mu mogli dati podršku, na primjer Hrvatska narodna stranka, to neće učiniti prije lokalnih izbora”, kaže politički analitičar Žarko Puhovski.

Plenković u ‘vakuumu’

Premijer tako, ističe, sada ima ‘vakuum’ od mjesec ili mjesec i pol dana u kojem se mora snaći u novonastaloj situaciji.

“Predsjednik Sabora i Mosta gospodin [Božo] Petrov ima mogućnost do neke mjere manipulirati dnevnim redom i otežavati poziciju gospodinu Plenkoviću, tako da treba očekivati niz zagrijanih rasprava u parlamentu, koje će pokazati opet da politička elita zapravo ne korespondira s realnim problemima u društvu, nego se bavi svojim familijarnim pitanjima”.

Šalaj: Most kao uteg Plenkoviću

Prema ranijim izjavama nekih članova Mosta, Šalaj zaključuje da su u Mostu naslućivali da se nešto događa te je bilo očito da suradnja Mosta i HDZ-a nije funkcionirala dobro.

“Sjetite se izjave Nikole Grmoje od jučer kada je on govorio ‘pa neće valjda zbog ministra Marića pasti Vlada, to onda ne bi bila naša krivnja, to bi bila krivnja nekog drugog’. Naslućivali su oni očito da se nešto događa, očito je da ti odnosi između HDZ-a i Mosta nisu funkcionirali dobro i očito da je Plenković zaključio da su Mostovci sa svojim stavovima i svojim ponašanjem preveliki uteg i da mu otežavaju njegovo političko djelovanje i u ovom trenutku ih se odlučio riješiti”.

Sadašnja većina koju HDZ može pokušati dobiti, smatra Puhovski, ne može biti stabilna, no ukoliko HNS na lokalnim izborima ostvari dobar rezultat – što je, kaže, moguće – ta bi većina mogla biti relativno stabilna.

Analitičar Darijo Čerepinko kaže kako se može zaključiti da hrvatski premijer djeluje kao da ima razrađen plan za novu većinu bez Mosta ili barem dijela Mosta.

“Najavio je da ćemo uskoro vidjeti tko je ta većina pa treba pričekati da vidimo kako se dogovorio, ali očito je da su računali s ovom opcijm i ‘pokazali zube’ Mostu zbog glasanja njihovih ministara”, ističe Čerepinko.

Čerepinko pretpostavlja da bi u novoj većini mogao sudjelovati dio Mosta uz još neke pojedince i manje grupe, a za HNS – koji je rekao kako u preslagivanju ne namjerava sudjelovati, ali da bi mogao razgovarati o vladi nacionalnog jedinstva – pretpostavlja da bi se toga trebao i držati.

“S obzirom da, na neki način, onaj tko spašava ovu Vladu će biti percipiran kao netko tko spašava ministra Marića, a kojeg javnost – iako slovi kao jedan od najboljih ministara – percipira kao nekog tko je suodgovoran za krizu Agrokora”.

‘Ozbiljan demokratski deficit’

Može li nova većina biti stabilna, bit će jasnije, kaže, kada se dozna tko bi sve u njoj trebao sudjelovati i nakon glasovanja u Saboru.

Prema analitičaru Ivanu Rimcu, Most se više ne može, kako je i najavio, odreći tri ministra i pristati uz vrh HDZ-a, a da ne izgubi potpuno kredibilitet i svoje glasače, pogotovo zato što su ta tri ministra vidljiva i politički i svojim radom te bi odustajanje od njih bilo neprimjereno.

“Pogotovo što se premijer nije konzultirao s vodstvom Mosta oko eventualnih ishoda ili ovakvih poteza u slučaju nepodrške ministru Mariću. U tom segmentu mislim da ova koalicija između Mosta i HDZ-a, bivša, da tu nema prostora za bilo kakve kompromise”, kaže Rimac.

Ostaje, ističe, pitanje poruke koja se odašilje u ovakvim situacijama, a prema njegovom mišljenju radi se o ozbiljnom demokratskom deficitu.

“Jer smo u retorici premijera Plenkovića i gospodina Bačića u Saboru čuli samo pozive na jedinstvo i diskvalifikacije ovih drugih koji pitaju da se razjasni uloga ministra Marića iz vremena prije nego što je postao ministar, a dok je radio u Agrokoru. Na takva pitanja koja sežu u prostor povjerenja i kredibilnosti političara se može odgovarati argumentima, a ne diskvalificiranjem onih koji postavljaju pitanja”.

Prema njegovom mišljenju svako preslagivanje je, kaže, samo kratkoročno, odnosno pokušaj spašavanja situacije.

No, takve situacije, ističe, obično rađaju nestabilne vlade koje mogu pasti u bilo kojoj sljedećoj odluci. Stoga smatra da postoje veliki izgledi da u skorijoj budućnosti dođe do novih izbora te ističe da su uzroci sukoba Mosta i HDZ-a dublji i dugotrajniji.

‘Moguća i manjinska vlada’

“Do jučer je izgledalo da se radi o sitnim ‘čarkama’ koje su vezane za lokalne izbore i za pozicioniranje stranaka na lokalnim izborima. Ali, ovakva rezolutna reakcija premijera izlazi iz okvira koalicijske suradnje jer ako su postojale nekakve zamjerke na to da jedna strana u koalicijskom sporazumu koristi ‘nefer’ određene postupke Vlade za svoju promociju na lokalnim izborima, onda se to rješava na zatvorenom sastanku s koalicijskim partnerom. Ovo je nešto što gotovo sigurno provocira nove izbore”.

Analitičar Berto Šalaj, pak, kaže kako su mu u ovom trenutku nejasni motivi premijera, ali da postoje varijante u kojima bi HDZ sa zastupnicima nacionalnih manjina, zastupnikom HDSSB-a, zastupnikom Ivanom Lovrinovićem i još nekim ljudima stigao do potrebne brojke od 76 zastupnika.

“To bi, naravno, bila nestabilna većina, ali možda je to opcija koju ima premijer Plenković, dakle i bez HNS i bez Mosta da traži neku većinu”, kaže Šalaj.

Šalaj smatra da je moguća i opcija manjinske vlade u kojoj, primjerice, HNS ne bi ulazio u koaliciju, ali bi dao do znanja da će iz parlamenta podržavati vladine prijedloge koje smatra kvalitetnima.

“I to je jedna moguća opcija, gdje će Plenković pokušati nabrojati tih 76 zastupnika, ali će pozvati i sve druge da glasaju za kvalitetne prijedloge. Dosta opcija je otvoreno”, zaključuje Šalaj.

Izvor: Al Jazeera