Cerar o graničnoj kontroli: Šta želite, da se vratimo na Balkan?

Slovenija će nastaviti sistemske kontrole na graničnim prijelazima s Hrvatskom i tek će povremeno provoditi blaže ciljane kontrole, ovisno o procjeni rizika i dužini čekanja, a na to je obavezuju izmjene šengenske uredbe, rekao je slovenski premijer Miro Cerar u parlamentu.

“To je uredba Europske unije koju Slovenija poštuje, a poštovat će je i ubuduće”, kazao je Cerar.

Odgovarao je na zastupnička pitanja o velikim kolonama i zastojima zadnjih dana na graničnim prijelazima između Slovenije i Hrvatske koja je i vanjska granica šengenskog prostora.

Nazvao je “ekstremističkim” tvrdnje zastupnika opozicione Udružene liste (ZL) da je njegova “politika gradnje zidova” prema susjedima samo nastavak politike postavljanja žičanih zapreka za migrante i izbjeglice na početku izbjegličke krize 2015.

Odgovarajući na pitanja zašto vlada ne skine oznaku tajnosti s dokumenata o tome kome je dodijeljen posao postavljanja žice nakon napisa u štampi da u tom poslu ima koruptivnih elemenata u koje je uključena i vlada, Cerar je rekao da su to apsurdne tvrdnje na koje se ne isplati odgovarati.

Povećanje sigurnosti

Cilj sistemskih kontrola na graničnim prijelazima s Hrvatskom u skladu je s uredbom EU-a radi povećanja sigurnosti i sprječavanja ostalih kaznenih djela, kao što su ilegalna trgovina narkoticima i oružjem, te suzbijanje terorističkih aktivnosti, kazao je Cerar.

Slovenija se za primjenu te uredbe temeljito pripremila, a jednako kao i hrvatska vlada unaprijed je obavijestila Evropsku komisiju o negativnim posljedicama.

U protivnom Slovenija bi mogla ispasti iz šengenskog prostora, dodao je.

“Strateški interes Slovenije je biti u krugu najpovezanijih država EU-a, u Schengenu i Evropskoj monetarnoj uniji, to je politika koju je donio ovaj parlament”, rekao je Cerar te zapitao: “Što vi želite, da se vratimo na Balkan?”

Ako Slovenija ne bi dokazala da učinkovito čuva šengenske granice, onda bi se takve kontrole uvele na slovenskoj granici s Austrijom i Italijom, a to bi bilo protivno interesu države i slovenskih poduzetnika koji žele djelovati u prostoru bez granica, rekao je slovenski premijer u parlamentu.

Komunikacija sa hrvatskom vladom

Slovenija si to ne može priuštiti pa će i dalje provoditi sistemske kontrole na granici s Hrvatskom, ali će ih povremeno ublažavati uvođenjem ciljanog nadzora na nekim graničnim prijelazima, ovisno o sigurnosnoj procjeni i dužini čekanja na pojedinom prijelazu, kazao je Cerar.

To je slovenska policija činila i proteklih sedmica.

Cerar je dodao da je njegova vlada u stalnoj komunikaciji s hrvatskim vlastima i da su odnosi s Hrvatskom dobri.

Za žičane zapreke postavljene na granici prema Hrvatskoj 2015. rekao je da je to bila nužna privremena mjera kako bi se spriječili ilegalni prijelazi jer je ondašnja hrvatska vlada “ciljano” i “nekontrolirano” dopuštala prijelaz velikog broja iregularnih migranata u Sloveniju.

Cerar je ustvrdio da je njegova vlada spremna na sve eventualne scenarije migracijske krize, ali smatra da Slovenija mora ostati zemlja s humanitarnim pristupom prema izbjeglicama, a sprječavati dolazak iregularnih migranata.

Prihvatni centri

Vlada na granici s Hrvatskom planira i dva moguća privremena prihvatna centra, rekao je, ali zbog ograničenih kapaciteta prihvata i integracije Slovenija je spremna primiti samo nekoliko stotina izbjeglica koji bi u Sloveniji mogli ostati, rekao je.

Hrvatski premijer Andrej Plenković ranije je pozvao slovensku policiju da vrati dosadašnji režim kontrole putnika na granicama.

On je, komentirajući saobraćajne gužve na granicama, dodao da je Cerar pokazao razumijevanje za to.

“Moj apel je bio vrlo jasan – da i slovenska policija pređe sa sustavne na ciljane kontrole, što bi bio povratak na dosadašnji režim prelaska granice i rezultiralo manjim gužvama i čekanjima na graničnim prelazima”, rekao je Plenković.

Grabar-Kitarović pisala čelnicima EU-a

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović ranije je upozorila evropske čelnike da je Slovenija načinom primjene strožih kontrola na vanjskim granicama EU-a uzrokovala višesatne zastoje na graničnim prijelazima i pozvala ih da se na granicama Hrvatske i drugih država članica hitno omogući nesmetan protok ljudi i roba, kao i dosad.

U pismu predsjednicima Evropskog vijeća, Evropskog parlamenta i Evropske komisije Donaldu Tusku, Antoniju Tajaniju i Jean-Claudeu Junckeru, Grabar-Kitarović upozorava da je evropska uredba o strožim kontrolama već u prvom slučaju primjene, za vrijeme pojačanog broja prelazaka granice tokom Uskrsa, ukazala na nekoliko problema i boji se da bi takvo postupanje ljeti moglo negativno utjecati na dolazak gostiju u Hrvatsku.

Državljani članica EU-a, suočeni s uvođenjem sustavnih kontrola na granici između Hrvatske i Slovenije, iskazali su izrazito nezadovoljstvo takvom novom praksom, posebno dužinom čekanja na graničnu kontrolu, objavljeno je na internetskim stranicama predsjedničinog kabineta.

Između Hrvatske i Slovenije “stvorila se prepreka slobodnom kretanju osoba kakva postoji na vanjskim granicama EU-a, a ne na onoj između dviju država članica”.

“Moram naglasiti kako se državljani Hrvatske ovih dana pitaju kako to da im je bilo lakše ući u Sloveniju i u EU dok Hrvatska nije bila članica Unije nego sada kada jest. To je zaista apsurd!”, ističe Grabar-Kitarović.

Završetak uskrsnih praznika stvorio je gužve na cestama kroz Sloveniju koja i dalje provodi sistematske kontrole putnika na šengenskoj granici pa se na ulazak u ovu državu na graničnim prijelazima Bregana-Obrežje i Macelj-Gruškovje čekalo oko dva sata, a na prijelazima u Istri oko pola sata, javili su ranije slovenski saobraćajni servisi.

Izvor: Agencije