Hrvatska odgovorila na zahtjev u vezi s Praljkovim dugom

Praljka je 2013. godine Haški sud prvostepenom presudom osudio na 20 godina zatvora (EPA)

Hrvatska je dostavila tražene informacije Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju, a u vezi sa dugom optuženog za ratne zločine Slobodana Praljka od gotovo tri miliona eura za troškove odbrane.

Iako nije precizirano hoće li i na koji način Hrvatska pomoći u isplati Praljkovog duga, za Balkansku istraživačku mrežu u Bosni i Hercegovini iz Ministarstva pravosuđa Hrvatske potvrđeno je da je ta institucija odgovorila na traženi zahtjev.

“Ministarstvo pravosuđa može potvrditi da je Hrvatska 22. ožujka 2017. godine zaprimila poziv Žalbenog vijeća u predmetu ‘Tužitelj protiv Prlića i drugih’, kojim se traži dostava informacija o radnjama koje Hrvatska može poduzeti u svrhu vraćanja financijskih sredstava sudu. Na navedeni poziv Hrvatska je odgovorila do naznačenog roka, 5. travnja 2017. godine”, potvrđeno je iz tog ministarstva.

U Hag nije stigao odgovor iz BiH

Haški tribunal uputio je zahtjev i Bosni i Hercegovini da dostavi podnesak u kojem će navesti šta može učiniti kako bi pomogla isplatu Praljkovog duga.

Rok za dostavu informacija bio je također do 5. aprila, a Bosna i Hercegovina nije ga ispoštovala, prenosi Fena.

“Za sada nemamo informacija o tome da je Bosna i Hercegovina poslala odgovor na zahtjev Vijeća u vezi s pomoći u naplati duga Slobodana Praljka za troškove njegove odbrane”, kazao je glasnogovornik Haškog tribunala Nenad Golčevski.

Iz Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine nisu htjeli komentirati zašto nije odgovoreno do zadanog roka.

“Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine ne može komentarisati pojedinačne predmete. Prema navedenom predmetu postupaće se u skladu sa zakonom, kao i sa svim drugim predmetima”, kazala je Marina Bakić, stručni savjetnik za odnose s javnošću Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine.

Praljku je još 2013. godine naloženo da vrati Tribunalu gotovo 2.800.000 eura za troškove odbrane u roku 30 dana ili na rate u roku tri godine.

On to, kako je saopćeno iz Tribunala, nije uradio.

Praljkova imovina uglavnom se nalazi u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj te je stoga zatražena pomoć država kako bi se nadoknadila sredstva, konstatirano je iz Haškog tribunala.

Kazne za zločine

Praljka, koji je bio načelnik Glavnog štaba Hrvatskog vijeća obrane, Haški tribunal 2013. godine nepravomoćno je osudio na 20 godina zatvora zbog zločina počinjenih nad Bošnjacima u srednjoj Bosni i zapadnoj Hercegovini tokom 1993. i 1994. godine.

Osim Praljku, Tribunal je 2013. godine izrekao kaznu od 20 godina zatvora Bruni Stojiću, ministru odbrane bivše samozvane Hrvatske republike Herceg-Bosne (HRHB), i zamjeniku zapovjednika HVO-a Milivoju Petkoviću.

Ratni premijer bivše samozvane HRHB Jadranko Prlić osuđen je na 25 godina zatvora; Valentin Ćorić, zapovjednik Vojne policije HVO-a, osuđen je na 16 godina zatvora; predsjednik komisije za razmjenu zarobljenika bivše samozvane HRHB Berislav Pušić na zatvorsku kaznu od deset godina.

Krajem marta obrazložene su žalbe na presudu Prliću i ostalima.

Tužilaštvo u Hagu zatražilo je strožije kazne, dok su odbrane optuženih negirale udruženi zločinački poduhvat, tražeći da njihovi branjenici budu oslobođeni, podsjeća BIRN.

Izvor: Agencije


Povezane

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO