Tužilaštvo traži oštrije kazne za Prlića i ostale

Visina kazni koje je prvostupanjsko vijeće Haškog suda izreklo šestorici političkih i vojnih čelnika bosanskohercegovačkih Hrvata za ratne zločine počinjene u Bosni i Hercegovini ne odgovara težini tih zločina i predstavlja zloupotrebu diskrecijskog prava raspravnog vijeća, ocijenilo je Tužiteljstvo ICTY-a na žalbenoj raspravi u Haagu.

Haški je sud spomenutu šestoricu u svibnju 2013. nepravomoćno osudio na kazne od 10 do 25 godina zatvora zbog zločina osmišljenih u okviru udruženog zločinačkog pothvata.

Bivši predsjednik vlade bivše samoprograšene Hrvatske Republike Herceg-Bosne Jadranko Prlić nepravomoćno je tada osuđen na 25 godina zatvora, bivši ministar obrane Bruno Stojić i bivši načelnici Glavnog stožera Hrvatskog vijeća obrane Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, bivši zapovjednik vojne policije Valentin Ćorić na 16, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora.

“Zločini nad muslimanima po opsegu su bili masovni, više desetaka tisuća ljudi premješteno je iz svojih domova i protjerano, više tisuća zatočeno je i držano u teškim uvjetima, slani su na prisilni rad, pri čemu su neki izgubili život, bilo je silovanja, razarane su džamije i kuće, pljačkana muslimanska imovina…”, ukazala je tužiteljica Barbara Goy.

Navela je kako je od kraja kolovoza 1993. godine više od 55.000 ljudi u Mostaru bilo “kao u klopci, pod stalnim napadima i granatiranjima”.

Nisu uvažene sve okolnosti

Ona je istaknula da je presudom spomenutoj šestorici utvrđeno da su odgovorni po jednom od najtežih oblika odgovornosti i da su bili ključni sudionici udruženog zločinačkog pothvata, pa su kazne za takva djela neodgovarajuće.

“Djelima za koja su proglašeni krivima prije odgovaraju kazne koje je Tužiteljstvo tražilo na suđenju, a to su 40 godina za Prlića, Stojića, Praljka i Petkovića, 35 godina za Ćorića i 25 godina za Pušića. Takve kazne bile bi u skladu sa zaključcima vijeća o težini zločina i vidu i stupnju sudioništva optuženih”, poručila je tužiteljica.

Još je kazala kako vijeće u presudi nije dalo dovoljnu težinu opsadi i napadima na civile u istočnom dijelu Mostara, a u svom rasuđivanju trebalo se osloniti na presude za opsadu i teror Sarajeva, za koje su izrečene kazne od 29 godina do doživotne kazne.

Također nije dovoljno težine dalo organiziranom sustavu deportiranja i smrtonosnom prisilnom radu Bošnjaka zatočenih na bojištu, smatra ona. 

Izvor: Al Jazeera i agencije


Povezane

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO