Visoka stopa siromaštva djece u Hrvatskoj
Stopa relativnog siromaštva djece u Hrvatskoj za sedam je posto veća od prosjeka evropskih zemalja, a stopa dugotrajnog siromaštva djece izrazito je visoka – veće stope imaju samo Bugarska i Rumunija, pokazali su rezultati istraživanja predstavljenog u utorak na Ekonomskom institutu u Zagrebu.
Istraživanjem “Dječje siromaštvo i strategija nošenja sa siromaštvom kućanstava u Hrvatskoj” obuhvaćeno je 207 kućanstava i anketirano 99-ero djece.
U projektu su, pod vodstvom Paula Stubbsa, učestvovali sociolozi i ekonomisti.
Stopa relativnog siromaštva djece u Hrvatskoj za sedam je posto veća od prosjeka Evropske unije i EFTA-e (Lihtenštajn, Norveška, Island, Švicarska), a od 2012. do 2014. godine pala je za deset posto.
‘Dječji doplatak nije mjera’
No, i dalje su u najvećoj opasnosti od siromaštva u Hrvatskoj djeca koja žive u kućanstvima s većim brojem djece i manjim brojem zaposlenih te roditeljima nižeg stepena obrazovanja.
Siromašne porodice dvije trećine hrane dobijaju iz vlastite proizvodnje ili od članova porodice, rodbine i prijatelja.
Iako žive u siromašnim kućanstvima, istraživanje je pokazalo da 73,7 posto djece smatra kako žive prosječno kao većina, njih 23,3 posto smatra da su siromašni, a samo jedno dijete reklo je istraživačima da je jako siromašno.
Optimistično je što 90 posto anketirane djece ima pozitivan stav prema budućnosti, a njih 94 posto sretno je većinu vremena.
Voditelj istraživanja Stubbs novinarima je istaknuo važnost centara za socijalnu skrb i socijalnih radnika, garanciju minimalnih naknada i dječijeg doplatka.
“Dječiji doplatak ne može biti mjera samo za demografsku obnovu već mora biti i mjera za smanjenje dječijeg siromaštva”, naglasio je.
Sociolog Siniša Zrinščak, koji je učestvovao u istraživanju, upozorio je da samo 30 posto djece čiji roditelji primaju socijalnu pomoć ide u vrtić, važan za njihov daljnji razvoj socijalizacije.
Također, djeca siromašnih roditelja u neravnopravnijem su položaju prema vršnjacima zato što češće nemaju računare i novac za druženja ili školske izlete.
Problem ‘odumiranja Hrvatske’
Napominjući kako su socijalna pomoć i dječiji doplatak najvažniji izvori prihoda siromašnih porodica, Zrinščak smatra da kod svih reformi o tome treba voditi računa.
Dobrim smatra ideju uvođenja univerzalnog dječijeg doplatka.
Pritom bi siromašni i primaoci socijalne pomoći trebali imati još neki dodatak, jer im je to izuzetno važno za preživljavanje.
Državna tajnica u Ministarstvu demografije, obitelji, mladih i socijalne politike Margareta Mađerić rekla je da će rezultati tog istraživanja pomoći da sve mjere usmjerene prema djeci, porodici i mladima pomognu rješavanju jednog od najvećih problema: odumiranja Hrvatske.
Izvor: Agencije