Hrvatska otvara arhive iz bivše SFRJ

Predlagač izmjena zakona je Most nezavisnih lista, manja članica vladajuće koalicije (Patrik Macek / PIXSELL)
Predlagač izmjena zakona je Most nezavisnih lista, manja članica vladajuće koalicije (Patrik Macek / PIXSELL)

Hrvatska priprema usvajanje izmjene zakona koje će omogućiti otvaranje arhiva iz perioda bivše SFRJ, do 22. decembra 1990. i očekuje da će to ujediniti hrvatsko društvo.

Predlagač izmjena zakona je Most nezavisnih lista, manja članica vladajuće koalicije, na čijem je čelu Božo Petrov, koji je i predsjednik Sabora.

Petrov u intervjuu za zagrebački Večernji list objašnjava da je hrvatsko društvo opterećeno podjelama koje, kako kaže, uglavnom počivaju na iskrivljenim činjenicama i namjerama zbog sticanja političkih poena.

Te podjele, kako je istakao, djeluju destruktivno na cijelo društvo u odnosu na samo suočavanje s istinom, što omogućava manipulaciju podacima, osobama, ali samo u svrhu jeftinog i ličnog interesa.

“Žrtve na koje se neki pozivaju, najmanje su im bitne. Zato želim konačno da se prekine sa tom temom i sve stavi na sto”, kaže Petrov.

Suočavanje s istinom

Vjeruje da će se na taj način doći do prijeko potrebnog suočavanja s istinom, jer je “pomirenje u još uvijek podijeljenom društvu preduslov za gradnju budućnosti neopterećene neproduktivnim raspravama“.

“Samo potpuna transparentnost može nas uvesti u bolje društvo, bez podjela”, naveo je Petrov.

Dodaje da je siguran da je građanima draže da u prenosima saborskih sjednica slušaju argumentovane rasprave o zakonima umjesto zastupnike, koji u 2017. godini spominju ustaše, partizane, Udbu i druge pojmove koje je davno trebalo prepustiti stručnjacima.

Petrov je rekao da će dostupna biti arhivska građa nastala do 22. decembra 1990. godine, koju su stvorila državna tijela i društveno-političke organizacije poput Saveza komunista Hrvatske.

A izuzetak bi, kaže, bila samo arhivska građa koja sadrži osjetljive lične podatke poput podataka o rasnom ili etničkom porijeklu, zdravlju, polnom životu pojedinca te krivičnim djelima i prekršajima.

Petrov precizira da teba imati na umu da država čiji su se interesi i sigurnost štitili tajnošću podataka više ne postoji, pa ne postoji ni razlog zbog kojeg bi ti podaci trebalo da budu tajni.

Izvor: Agencije


Povezane

Ideja jugoslovenstva, kao ‘tamnice narode’ za zapadnu i ‘fatalne zablude’ za istočnu polovinu bivše države, prestala je u Srbiji da živi kao politički projekt, ali opstaje u beogradskoj kulturi, sportu, muzici, ekonomiji…

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO