Grabar-Kitarović: Biti ili ne biti za Hrvatsku

Kolinda Grabar-Kitarović
Kolinda Grabar-Kitarović ukazuje i na nedostatak dijaloga i podjele u hrvatskom društvu (Reuters)

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović u prigodi druge obljetnice od polaganje prisege, poručila je kako je područje njezinog najvećeg interesa i dalje demografija te zaustavljanje odlaska građana iz države.

U vanjskoj politici ističe pet ciljeva od kojih je prvi repozicioniranje Hrvatske u okviru Europske unije i NATO-a kao države koja je spremna voditi, a ne samo slijediti.

“Institucije Republike Hrvatske, uključujući i predsjednicu, imat će autoritet onoliko koliko budu služile svojim građanima. Vodeći se ustavnim odredbama, moja je zadaća i dalje biti glas svih hrvatskih građana i integrirajući čimbenik naših razvojnih ciljeva u uvjetima članstva u Europskoj Uniji i NATO-u, kao i suverenističke državne politike, kako u domovini, tako i u svijetu.

Pozvani samo odabrani novinari

Hrvatskom novinarskom društvu požalilo se danas više redakcija. U HND-u smatraju skandaloznim činjenicu da su na press-konferenciju hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović pozivani novinari koje su odabrali predsjednica i njen Kabinet. Ističu da pritom nije pozvan nijedan strani dopisnik. 

Praksa sazivanja press konferencija mora biti takva da se o njima obavještavaju sve redakcije bez izuzetka, ona ne sme biti selektivna i rezultat preferencija političara.

U protivnom se nameće sumnja da je konferencija za novinare sazvana zato da bi se fingirala otvorenost prema javnosti, odnosno izbjegla eventualna neugodna pitanja onih koji nisu pozvani, navodi se između ostalog u saopćenju Hrvatskog novinarskog društva.
 

“I tu ću zadaću izvršavati dosljedno, s osloncem na jedinstvenu baštinu naše časne prošlosti i vjerom u bolju Hrvatsku”, poručila je Grabar-Kitarović u obraćanju na Pantovčaku.

Ako joj, kaže, političke prilike u protekle dvije godine nisu omogućile željenu suradnju s drugim sastavnicama državne vlasti, predvidiva stabilnost ove Vlade i otvorenost oporbe za politički dijalog jačaju njezin optimizam s “obzirom na konstruktivnu suradnju svih sastavnica državne politike”, prenosi Hina.

Zajedništvo umjesto ideoloških podjela

“Ideološke podjele sve češće zamjenjuje riječ ‘zajedništvo’ koja je postala dijelom političkog diskursa u Hrvatskoj. Sad se svi moramo usredotočiti na pitanja koja su od životne važnosti za naše građane, posebno za mlade”, naglasila je.

Podsjetila je da je dužnost preuzela u vremenu gospodarske krize, u trenutku kada su se Europa i svijet suočavali s terorističkim napadima i migrantskom krizom, a Europska unija i s krizom svojih vrijednosti, jedinstva i identiteta. Izdvojila je neke od aktivnosti temeljem dviju ključnih zadaća koje su se nametnule u okolnostima, kako je rekla, kada je sasvim jasno bilo da se i Hrvatska mora ubrzano mijenjati i prilagođavati novim izazovima.

Riječ je  o identificiranju ključnih društvenih i državnih problema te kreiranju prostora za društveni dijalog s ciljem postizanja zajedništva u njihovu rješavanju, a zbog toga je u travnju 2015. godine provela razgovore s političkim strankama, sindikatima, poslodavcima i predstavnicima akademske zajednice.

Definirano je tada, podsjeća, sedam ključnih problema – “izazova” – demografsko izumiranje nacije i odlazak mladih, nedostatak dijaloga i podjele u društvu, izostanak učinkovite gospodarske politike, višestruke slabosti državnih institucija i administracije, izostanak kvalitetne reforme obrazovanja i nedostatak hrabrosti za donošenje odluka te problem adhokracije.

“Nažalost, promjena triju vlada i održavanje dvaju izbora u protekle dvije godine nisu išli na ruku uspostavi potrebne sinergije svih sastavnica državne vlasti, nužne za njihovo rješavanje. Istodobno, u okolnostima burnih političkih previranja, u kojima smo imali prvi pad Vlade od uspostave državne neovisnosti, pokazala se važnost odgovorne primjene predsjedničke ustavne pozicije kao čimbenika stabilnosti državne vlasti”, ustvrdila je hrvatska predsjednica.

Vanredno stanje za Hrvatsku

Podsjeća pritom da je, poštujući Ustav, “i bez kalkulacija”, tri puta provela političke konzultacije te naglašava da nije dopustila, niti će ikad dopustiti rastakanje institucija, kršenje zakonitosti ili bilo kakvu vrstu pritiska. “Istodobno, promicala sam i promicat ću društveni dijalog i konsenzus, kad god i u čemu god je on potreban i moguć”.

Naglašava da će demografija i dalje biti područje njezinog najvećeg interesa, a smatra da taj problem još nije shvaćen s dovoljnom ozbiljnošću.

Riječ je, kaže, o pitanju izvanrednih gospodarskih, socijalnih, sigurnosnih i drugih implikacija. “Radi se o biti ili ne biti hrvatske nacije i države. U tom segmentu imamo izvanredno stanje. A izvanredno stanje traži izvanredne mjere. Stoga tražim nove, brze i ambiciozne iskorake Vlade, Hrvatskoga sabora, ali i zauzetost svih relevantnih društvenih čimbenika, kako bismo zajedno preokrenuli negativne trendove”, poručila je s Pantovčaka.

Podsjeća da se od početka zalagala za izradu nove strategije nacionalne sigurnosti, razvoj strategije domovinske sigurnosti i modernizaciju Oružanih snaga. Taj će započeti proces, dodaje, biti “odlučno nastavljen sukladno obrambeno-sigurnosnim potrebama, uključujući i javnu raspravu o pitanju uvođenja vojne obuke”.

EU i NATO

Kao sukreatorica vanjske politike prvim ciljem ističe repozicioniranje Hrvatske u okviru Europske unije i NATO-a, kao države “koja zna što hoće, države koja je spremna voditi, a ne samo slijediti”.

Drugi je cilj, ne manje važan, nastavlja, jačati političku i svaku drugu potporu Hrvatima u Bosni i Hercegovini, gdje su konstitutivan narod, a njihov ustavnopravni i stvarni položaj od prvorazredne je važnosti za Hrvatsku.

“Snažno ću ustrajati i na manjinskim pravima Hrvata u Republici Srbiji, pri čemu ‘Subotičku deklaraciju’ gledam kao važan korak u zaštiti njihova položaja”, dodaje.

Snaženje položaja Hrvatske kao srednjoeuropske i mediteranske države, posebice kroz Inicijativu triju mora koja za cilj ima energetsko, prometno i gospodarsko povezivanje dvanaest zemalja Europske unije, a koju je pokrenula zajedno s poljskim predsjednikom Andrzejom Dudom, hrvatska predsjednica ističe kao treći vanjskopolitički cilj.

Četvrti je cilj biti “čimbenikom stabilnosti i pozitivnih promjena u Jugoistočnoj Europi“, te kroz dijalog rješavati otvorena pitanja sa susjednim državama”.

“Isto tako, pružati pomoć zemljama aspiranticama na njihovom putu u euroatlantske integracije, pritom vodeći računa o zaštiti strateških nacionalnih interesa”.

Jačanje gospodarske diplomacije peti je cilj, nastavlja Grabar-Kitarović te podsjeća da se u svom inauguracijskom govoru obvezala biti prvim gospodarskim diplomatom Hrvatske, a kao primjer konkretnog rezultata navodi sedam gospodarskih foruma na kojima se susrelo i razgovaralo približno tisuću domaćih i stranih tvrtki.

“Pritom ću inzistirati na bitnim promjenama i daljnjem osnaživanju naše diplomatske službe, kako u kadrovskom, tako i u sadržajnom smislu”, poručuje Grabar-Kitarović.

Posebnu pozornost predsjednica će i nadalje posvećivati hrvatskom iseljeništvu te ističe da su iskustva Hrvata diljem svijeta, njihova iskustva, znanja, lobističke mogućnosti, a prije svega njihovo domoljublje, velik potencijal koji mora biti iskorišten u svim našim razvojnim procesima.

Izmještanje Ureda 

Pozitivnim smatra izmještanje svoga Ureda u do sada sedam županija te kaže kako su joj brojni susreti i razgovori koje je pritom održala omogućili iz prve ruke uvid u probleme, ali i u uspjehe i potencijale, iskustvo koje uvijek podijeli s Vladom i resornim ministarstvima.

“Do kraja mandata želim izmjestiti ured u sve naše županije, uz snažnu potporu mjerama Vlade koje trebaju omogućiti uravnotežen regionalni razvoj”, najavljuje.

Od Vlade očekuje da budućim mjerama fiskalne i funkcionalne decentralizacije ojača razvojne kapacitete i odgovornosti jedinica regionalne i lokalne samouprave.

U pogledu gospodarstva predsjednica je rekla kako je svjesna da su neke od predloženih mjera njezinog Vijeća za gospodarska pitanja izazvale kontroverze, ali su postigle cilj – šira rasprava o budućim mjerama za poticanje proizvodnje, izvoza, zapošljavanja i gospodarskog rasta u cjelini.

Izvor: Agencije


Povezane

Hrvatsku predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović, kao i sve osobe na predsjedničkoj funkciji treba poštivati, ali ne i štedjeti.

opinion by Miroslav Filipović
Published On 23 Jan 2017
Više iz rubrike Balkan
POPULARNO