Gregurić o Agrokoru: Nisam sudjelovao u privatizaciji

Predsjednik saborske Istražne komisije za Agrokor Orsat Miljenić (SDP) poručio je danas u Zagrebu da ne vjeruje iskazu bivšeg premijera Franje Gregurića jer, prema njegovom svjedočenju, kaže, ispada da osoba koja je bila premijer, saborski zastupnik, potpredsjednik tada vladajuće stranke i savjetnik predsjednika Republike Hrvatske zapravo nema pojma ni o jednoj privatizaciji.

U današnjem svjedočenju Gregurić je rekao da je grešaka bilo, ali da u vrijeme njegove vlasti (1991. i 1992) on nije učestvovao u privatizaciji.

“Prema tom iskazu, privatizacije su se događale negdje drugdje. Mislim da je u ovoj zemlji jedan od generalnih problema što se na pitanja odgovara “ne znam ništa”, “to se događalo negdje drugdje”. Meni je to potpuno nelogično. Ne vjerujem Gregurićevom iskazu”, izjavio je Miljenić novinarima.

Dodao je da je iz svih prethodnih iskaza svjedoka jasno da se nijedan proces velike privatizacije nije mogao dogoditi bez odluke tada najveće stranke, Hrvatske demokratske zajednice.

“To se vodilo na Pantovčaku, pa mi je nemoguće da svjedok nije znao ništa o tome”, kazao je Miljenić.

Najavio je i da će, bude li potrebe, Gregurića zvati da dodatno svjedoči, naprimjer, ako izađu neki detalji sa sastanaka na kojima je on eventualno bio, a tvrdio je da nije. “Ako on, koji je bio na tolikim funkcijama, nije bio upućen ni u što, onda je postojao neki paralelni skriveni svijet koji je donosio odluke”, rekao je.

Upitan hoće li komisija nastaviti s radom s obzirom na to da se očekuje da će istraga Državnog odvjetništva Republike Hrvatske u slučaju “Agrokor” za osam dana biti pravosnažna, Miljenić je odgovorio da ne zna kad će doći do pravosnažnosti, ali ga ne bi čudilo da bude i prije. “Međutim, nema poveznice između rada povjerenstva i istrage DORH-a. Rješenje o istrazi bit će javno i onda povjerenstvo neće ulaziti u taj segment. Naravno, većina uvijek može odlučiti drukčije, ali zakon je jasan”, ocijenio je Miljenić.

Gregurić: ‘Nisam kriv za malverzacije’

U gotovo dvosatnom svjedočenju bivši predsjednik Vlade nacionalnog jedinstva Franjo Gregurić u srijedu se složio da je bilo malverzacija u pretvorbi i privatizaciji, ali je istražiteljima poručio da to ne mogu njemu svaliti na leđa.

“Istina je da me prati istočni grijeh zbog privatizacije, ali nema nijednog argumenta koji bi to dokazao”, rekao je Gregurić, poručivši da pitanja o pretvorbi i privatizaciji treba postaviti institucijama koje su morale regulisati finansijske tokove.

Glavni nazivnik burnog ispitivanja i Gregurićevog svjedočenja njegovi su odgovori da se on kao predsjednik Vlade u ratno vrijeme 1991. i 1992. nije bavio pretvorbom i privatizacijom već je fokus bio na naporima da Hrvatska dobije samostalnost i međunarodno priznanje, naoružavanju vojske i zbrinjavanju prognanika i izbjeglica.

U više je navrata rekao da nikad nije učestvovao ni na kakvom sastanku na kojem bi se govorilo o privatizaciji, pa tako ni preduzeća u sklopu koncerna Agrokor, nije bio dio nijedne poslovne akvizicije Ivice Todorića, nije učestvovao u bilo kojoj privatizaciji niti je bio u nadzornom odboru bilo koje kompanije iz koncerna.

Nije odgovorio na pitanje Nikole Grmoje (Most) kako je bilo moguće da su neki dobijali milionske kredite, a niko nije odgovarao za njihovo nenamjensko trošenje, već ga je uputio na “organe nadležne za kontrolu i njihove izvještaje i poslovne banke koje su te kredite odobravale”.

‘Ortačka ekonomija’

Gregurić je rekao da se Todorićev koncern razvijao nakon njegovog premijerskog mandata te poručio da je i on “razočaran ovime što se dogodilo, ali u nekim preduzećima, poput mesne industrije, stanje bi bilo puno lošije da ih Todorić nije preuzeo”.

Na Grmojino insistiranje kako nije bilo moguće da kao savjetnik predsjednika Franje Tuđmana za ekonomiju do kraja 1995. nije ništa znao o privatizaciji Gregurić je odgovorio da je bio usmjeren na razvoj ekonomske saradnje Hrvatske i Bosne i Hercegovine i nije imao veze s privatizacijskim procesima u zemlji.

Na pitanje Gordana Marasa (SDP) je li svjestan da se ‘90-ih formirao ortački kapitalizam, koji je sada kulminirao slomom Agrokora, Gregurić je odgovorio da je cilj bio preći na tržišni kapitalizam i proći kroz proces sa što manje ožiljaka. “Vjerojatno jest bilo propusta, ali ne tolikih da bi ugrozili temeljne ciljeve”, dodao je.

Marasovu ocjenu da nije bilo slučajno to što su banke najviše novca davale Todoriću, Kutli i Guciću Gregurić je popratio riječima da 1991. i 1992. nije bilo vremena za razmišljanje kojim putem krenuti u privatizaciju niti je tada bilo govora o stvaranju Todorićevog carstva, ali je tačno da je bilo ljudi koji su iskoristili taj proces.

Ustvrdio je da se model ortačke ekonomije uspostavio nakon njegovog mandata, počevši s vaučerskom privatizacijom.

“Svi želite vladi, koja je bila kvalitetna, natovariti na leđa ono što se dogodilo poslije nje”, poručio je Gregurić.

‘Plenkovićeva politika pogrešna’

Također je ocijenio da su potezi i politika aktuelnog hrvatskog premijera Andreja Plenkovića u vezi s Agrokorom nepotrebni jer je u tim osjetljivim odnosima, u kojima učestvuje i Rusija, trebao tražiti način kako da kvalitetnije sarađuje u interesu Hrvatske. Sberbank je dao kredit koji nije mali, što će sigurno ostaviti traga na odnose, zbog čega treba pregovarati, kaže Gregurić.

Odgovarajući Stjepanu Čuraju (HNS), Gregurić je rekao da nema nikakvih saznanja o bilo kakvim nezakonitostima ili političkim pogodovanjima u pretvorbi i privatizaciji.

Na pitanje Ante Babića (HDZ) rekao je da Franjo Tuđman, za njegovog mandata, nikad nije govorio da neko preduzeće treba nekome dati niti se na političkim skupovima HDZ-a govorilo da nekome treba pogodovati u privatizaciji.

Ustvrdio je i da Tuđman nikad nije dao izjavu o 200 bogatih porodica u Hrvatskoj. Babiću je rekao da privatizacija kompanija iz koncerna Agrokor nije bila najsretnije koncipirana u vrijeme rata, te da je nakon njega trebalo ozbiljnije voditi i urediti taj proces.

Pred komisijom je svjedočio i potpredsjednik u Vladi nacionalnog jedinstva i nekadašnji čelnik Agencije za restrukturiranje i razvoj Jurica Pavelić te naglasio da ni u Vladi ni u Agenciji nije bilo riječi o Agrokoru.

Dodao je da o Ivici Todoriću kao preduzetniku ni u bilo kojem drugom segmentu nije razgovarao s Gregurićem.

Na današnje svjedočenje nisu se odazvali bivši premijer Zlatko Mateša, koji je na službenom putu, i Zdravko Mršić, još jedan bivši čelnik Agencije za restrukturiranje, kome poziv još nije dostavljen.

Za sutra je najavljeno svjedočenje bivšeg guvernera Hrvatske narodne banke Željka Rohatinskog, bivšeg generalnog direktora Unikonzuma Josipa Petrovića i bivših ministara finansija Borislava Škegre i Zorana Jašića.

Izvor: Al Jazeera i agencije


Povezane

Pred Istražnim povjerenstvom za Agrokor svjedočio je treći hrvatski premijer Franjo Gregurić o radu vlade u njegovom mandatu. Rekao je da je tokom ‘91. i ‘92. vlada bila fokusirana na brigu o izbjeglicama i obranu zemlje, a privatizacija se, kaže, dogodila kasnije. Članovi opozicije insistirali su na pitanjima o povezanosti politike i privatizacije, no Gregurić […]

Više od 7 milijardi i 600 miliona eura, konačan je popis svih potraživanja prema Agrokoru. istovremeno, sud u Londonu priznao je vanrednu upravu Ante Ramljaka, pa preko već pokrenutog arbitražnog postupka u Velikoj Britaniji Sberbank neće moći naplatiti svoja potraživanja. Među osporenim potraživanjima je i kredit Sberbanka od više od milijardu eura.

U Zagrebu je predstavljen popis svih potraživanja prema koncernu Agrokor. Ukupno priznata potraživanja svih vjerovnika iznose 5 milijardi 430 miliona eura. Osporene su dvije milijarde i 180 miliona. Povjerenik hrvatske vlade za Agrokor Ante Ramljak rekao je kako je vanredna uprava dobila važan spor protiv najvećeg vjerovnika, Sberbanke, na sudu u Londonu. Naš gost je […]

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO