Hrvatska slavi Dan nezavisnosti
Hrvatski premijer Andrej Plenković u nedjelju je u Zagrebu na Dan neovisnosti predvodio državni vrh u odavanju počasti poginulima za domovinu polaganjem vijenaca na gradskom groblju Mirogoj i tom prigodom istaknuo kako je 8. listopada dan koji nas podsjeća na zadaću da nastavimo raditi na jačanju društvenog uređenja u skladu s poštivanjem univerzalnih vrijednosti, pravne države i ekonomskih sloboda, na dobrobit svih građana slobodne Hrvatske.
“Međunarodnim priznanjem 15. siječnja 1992. otvorio se put slobode, demokracije, neovisnosti i ostvarenja svih onih ambicija koje su generacije Hrvata imale. Stoga imamo zadaću i danas raditi na tome da naše društvo bude kvalitetno uređeno, da poštujemo univerzalne vrijednosti, da jačamo pravnu državu, da jačamo ekonomske slobode te da se svi naši građani ugodno osjećaju u slobodnoj Hrvatskoj”, poručio je između ostaloga Plenković, kako prenosi Hina.
Hrvatski premijer je u povodu Dana neovisnosti položio vijence i zapalio svijeće kod Središnjeg križa na groblju Mirogoj, na grobu prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, te ispred zajedničke grobnice za neidentificirane žrtve iz Domovinskog rata na Krematoriju.
U izaslanstvu su među ostalima bili ministri Tomislav Ćorić, Davor Božinović, Milan Kujundžić, Damir Krstičević, Blaženka Divjak, Nina Obuljen Koržinek, Tomo Medved i Marija Pejčinović Burić.
Na prostoru ispred zgrade Vlade RH na Trgu svetog Marka, održava se prigodni program koji će početi ceremonijom Velike smjene straže Počasno zaštitne bojne, a događaju će uz premijera nazočiti i brojn i ministri.
Na novinarsko pitanje kako komentira pritužbe oporbe da nije dobila poziv na svečano obilježavanje Dana neovisnosti na Markovu trgu, Plenković je upozorio kako su tamošnje aktivnosti javni događaj otvoren za sve građane.
“To je zadnji dan smjene straže, a ujedno je, a to siguran sam cijela oporba zna, Dan otvorenih vrata u Hrvatskom saboru. Prema tome, to su sve aktivnosti koje su koordinirane i dobro su došli svi građani, pa naravno i oporba”, rekao je premijer Plenković.
U povodu Dana neovisnosti, Hrvatski sabor organizira Dan otvorenih vrata Hrvatskoga sabora. Kao predstavničko tijelo hrvatskih građana, Hrvatski sabor svoja vrata za građane drži otvorenima od 11 do 17 sati.
U Hrvatskoj se danas slavi Dan neovisnosti, praznik kojim se obilježava 8. listopada 1991. godine, dan kad je Hrvatski sabor jednoglasno donio Odluku o raskidu državnopravnih sveza Republike Hrvatske s ostalim republikama i pokrajinama bivše SFRJ.
Zbog opasnosti sjednica u podrumu zgrade INA-e
Sabor je tada utvrdio da Republika Hrvatska više ne smatra legitimnim i legalnim ni jedno tijelo dotadašnje SFRJ, te da ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije, koja više, kao takva, ne postoji.
Ta je saborska odluka donesena nakon što je prethodnoga dana istekao tromjesečni moratorij na hrvatsku Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti, koju je Sabor donio 25. lipnja 1991. godine.
Naime, stupanje na snagu ove Odluke odgođeno je tada za tri mjeseca na temelju Brijunske deklaracije od 7. srpnja, odnosno na zahtjev Europske zajednice kako bi se jugoslavenska kriza pokušala riješiti mirnim putem.
Istoga dana kada je istekao moratorij na hrvatsku Odluku o samostalnosti, zrakoplovi JNA bombardirali su povijesnu jezgru Zagreba i Banske dvore u kojima je bilo smješteno tadašnje državno vodstvo.
Zbog tih okolnosti, te mogućih novih zračnih napada na Zagreb, povijesna je sjednica održana 8. listopada 1991. godine u podrumu INA-ine zgrade u Šubićevoj ulici 29 u Zagrebu.
Odluku kojom je Sabor proglasio okončanje postupka razdruživanja pročitao je Vladimir Šeks potvrdivši tako da Jugoslavija kao zajednica država više ne postoji: “Republika Hrvatska, od dana 8. listopada 1991. godine, raskida državnopravne sveze na temelju kojih je zajedno s ostalim republikama i pokrajinama tvorila dosadašnju SFRJ.”
Hrvatski sabor je tada u Odluci i zasebnim zaključcima naglasio da Republika Hrvatska ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije – SFRJ.
Sabor u zasebnim zaključcima ističe kako su na Republiku Hrvatsku izvršile oružanu agresiju Republika Srbija i tzv. JNA pa je zato Republika Hrvatska bila prisiljena braniti se svim raspoloživim sredstvima. JNA je tada proglašena agresorskom i okupatorskom vojskom koja mora bez odgode napustiti hrvatski teritorij, što ga je privremeno zaposjela.
Sabor je pozvao i sve države, posebno članice Europske zajednice i Ujedinjenih naroda na uspostavu diplomatskih odnosa s Republikom Hrvatskom.
Na toj saborskoj sjednici Sabor izglasovao i 15 zakona potrebnih za oživotvorenje samostalne i suverene Republike Hrvatske.
Bombardiranje Banskih dvora
Dan neovisnosti obilježava se u Hrvatskoj od 2001. godine kada je uveden na inicijativu zastupnika Ive Škrabala.
Godine 1990. Hrvati su na prvim demokratskim izborima u travnju i svibnju skinuli komunističku vlast u Hrvatskoj. Te godine, 22. prosinca, nova je vlast predvođena HDZ-om donijela prvi suvremeni demokratski Ustav Republike Hrvatske – Božićni Ustav. Sljedeće godine u mjesecu travnju predsjednik Franjo Tuđman donio je odluku o raspisivanju referenduma o državnopravnom položaju Republike Hrvatske. Dana 19. svibnja 1991. održan je referendum na kojem se velika većina hrvatskog pučanstva očitovala za slobodnu, samostalnu i nezavisnu Republiku Hrvatsku.
Rezultate referenduma i volju naroda poštovala su sva državna tijela pa je stoga Sabor 25. lipnja 1991. donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske.
Ubrzo nakon toga, počela je otvorena agresija na Hrvatsku. Potom je potpisana Brijunska deklaracija kojom se JNA trebala povući u vojarne, a Slovenija i Hrvatska su trebale odgoditi provedbu postupka razdruživanja kako bi se kriza riješila mirnim putem.
Kako do mirnog razilaženja nije došlo, nakon što je istekao moratorij na provedbu postupka razdruživanja Republike Hrvatske s ostalim republikama i pokrajinama bivše države, dana 7. listopada 1991. godine zrakoplovi JNA bombardirali su povijesnu jezgru glavnoga hrvatskog grada Zagreba, zgradu sabora i Banske dvore u kojima je tada bilo državno vodstvo na čelu s predsjednikom Franjom Tuđmanom.
Izvor: Agencije