Bosna i Hercegovina i Srbija ključ za mir na zapadnom Balkanu

Na sastanku je bilo riječi i o utvrđivanju granice između Srbije i Bosne i Hercegovine; dosad su usaglašena 373 kilometra (Tanjug)

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarali su u ponedjeljak u Beogradu, gdje je još jednom naglašeno da su odnosi te dvije zemlje ključ za mir i stabilnost na zapadnom Balkanu.

Vučić je rekao da su odnosi Srbije i bh. entiteta Republika Srpska konkretni, da Srbija poštuje teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i teritorijalni integritet RS-a u okviru Bosne i Hercegovine.

Naglasio je da smatra da je to najbolja politika koja čuva mir na ovim prostorima i od koje svi imaju najviše koristi.

Trilateralni sastanak Srbija – Hrvatska – BiH

Dodao je da je Srbija spremna za održavanje trilateralnog sastanka predstavnika Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine, koji bi, kako je rekao, možda bio “najvažniji za naše zemlje, ali i za ceo region zapadnog Balkana”.

Taj susret bi, naveo je, doveo do mnogo važnijih i konkretnijih rješenja brojnih političkih, ekonomskih i socijalnih pitanja.

“Srbija je spremna za održavanje tog sastanka na bilo kom nivou – predsednika, odnosno predsedavajućeg Predsedništva Bosne i Hercegovine, ili na nivou vlada, odnosno Saveta ministara [Bosne i Hercegovine]”, rekao je Vučić na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Čovićem.

Čović je kazao kako se nada da će uskoro biti ugovoren trilateralni sastanak Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, kako bi se gradila otvorenija saradnja na tri prostora i dodao da historiju treba ostaviti iza sebe, da ne bude prepreka za budućnost.

On je naglasio da će biti još sastanaka predstavnika Srbije i Bosne i Hercegovine prije 6. i 7. decembra, kad je najavljena uzvratna posjeta Srbiji.

“Da pokušamo u tom odnosu graditi otvoreniju suradnju na ova tri prostora, kako bismo mogli živjeti po mjeri čovjeka. Sve iz historije da ostavimo iza sebe, da ne bude prepreka za budućnost”, pojasnio je Čović.

”Otvorena pitanja ostaviti iza sebe’

“Kod nas u Bosni i Hercegovini odluke se sporije donose nego kod vas u Srbiji, ali to neće umanjiti ono što smo stavili u plan. Na ovakvim sastancima ubacit ćemo dogovore i da otvorena pitanja ostavljamo iza sebe, u historiji”, rekao je Čović.

Vučić je poručio da je Bosna i Hercegovina jedan od najznačajnijih vanjskopolitičkih partnera Srbije.

Očekuje da trgovinska razmjena između Srbije i Bosne i Hercegovine ove godine bude blizu 1,6 milijardi eura, što bi bilo za približno 100 miliona eura više nego lani.

Vučić je kazao da je na sastanku bilo riječi i o utvrđivanju granice između dvije države, podsjetivši da su usaglašena 373 kilometra.

Prema njegovim riječima, još je ostalo da se usaglasi područje oko hidroelektrana Zvornik i Bajina Bašta, odnosno sporno je 17 hektara kod HE Zvornik i pet hektara kod HE Bajina Bašta.

Čović je naglasio da očekuje da ekspertski tim Beograda ponudi rješenja o pitanju spornih granica Srbije i Bosne i Hercegovine kako bi se do susreta 6. i 7. decembra dogovor mogao parafirati.

Pravosuđe odvojiti od politike

“Mi u Bosni i Hercegovini imamo mnoštvo problema. Vjerujem da pomoć predsjednika Srbije može biti značajna kada je u pitanju naš europski put, da mnoge stvari u hodu uklonimo”, naglasio je on.

Vučić je kazao da je na sastanku prenio da za Srbiju nije bila nimalo laka presuda Suda Bosne i Hercegovine da se oslobodi Naser Orić za ratne zločine s obzirom na to da u Srbiji postoje, kako je rekao, živi ljudi koji su prisustvovali izvršenju zločina.

Čović je, odgovarajući na pitanja u vezi s pravosuđem u Bosni i Hercegovini, naveo da smatra da ono mora biti potpuno odvojeno od politike.

Vučić je rekao da je danas Srbija uplatila 500.000 eura za izgradnju Saborne crkve u Mostaru.

“To je važno za opstanak srpskog naroda, ali i za obnovu srpskih svetinja”, kazao je Vučić i zahvalio se Čoviću na prijedlogu da se ta crkva obnovi.

Predsjednik Srbije je rekao da ima zamjerki da Srbija samo daje RS-u i poručio da će pomagati i entitetu Federacija Bosne i Hercegovine, ali i dodao da uopće nema problem da neko ulaže u Novi Pazar ili Sjenicu.

‘Deklaracija je dobra odluka’

On je kao primjer naveo to da je mađarski premijer Viktor Orban rekao da će ta zemlja pomagati mađarske privrednike kreditima i dodao da s time nema problem, jer je to novac koji će ući u Srbiju.

Čović je zadovoljan odlukom Srbije da se pomogne izgradnja Saborne crkve u Mostaru, ali i time što je Srbija pomogla i danas uplatila novac za obnovu doma bana Jelačića u Petrovaradinu.

“To je pružena ruka, koja treba osnažititi našu komunikaciju kroz trilateralu”, pojasnio je on.

Upitan da prokomentariše pripremu Deklaracije o opstanku srpskog naroda i  bi li trebalo nešto slično kad je hrvatski narodu u pitanju, rekao je da je Deklaracija dobra odluka.

“To je dobra odluka, da vrlo praktično i kroz takav dokument definiramo odnose jednoga naroda na dva prostora. Mislim da je dobrodošla i da ćemo time dugoročno rješavati pitanja i kada je u pitanju srpski narod, ali i sva tri naroda u Bosni i Hercegovini”, pojasnio je Čović.

Kazao je da ne vidi razlog zašto se slična dokumentacija ne bi pripremila kad je u pitanju hrvatski narod, ali da je danas rano o tome govoriti.

‘Nikada na štetu trećeg’

Za takve dokumente kaže da ne smiju biti “nikada na štetu trećeg, nikada u smislu neke nove podjele, već jačanja odnosa na ovom našem prostoru”.

Čović je izjavio da je siguran da ono što se radi danas u Bosni i Hercegovini vodi naprijed i podvukao da je želja da Bosna i Hercegovina ima put koji vodi ka Evropskoj uniji.

“I to radimo zajedno s Republikom Srbijom i naši susreti i odnosi mogu samo pojačati taj put”, rekao je Čović odgovarajući na pitanja u vezi s izjavama iz Prištine da bi Bosna i Hercegovina mogla priznati nezavisno Kosovo.

Izvor: Agencije