U Tuzli zrak sve zagađeniji, oboljelih od karcinoma sve više

U Tuzlanskom kantonu povećan je broj oboljelih od plućnih i srčanih bolesti, čije uzroke ljekari povezuju sa zagađenjem zraka. Zdravstveni problemi sve češće zahvataju mlađu, radno sposobnu populaciju, a rješenja nema na vidiku.

Uprkos visokoj koncentraciji štetnih čestica u zraku, u Tuzli ove godine nije proglašena čak ni najblaža epizoda za provođenje zaštitnih mjera. Otac Gorana Stojaka, predsjednika mjesne zajednice Bukinje, preminuo je od karcinoma pluća. Povezuje to sa zagađenim zrakom i zemljištem koje ih okružuje.

“Zadnja dva mjeseca supruga i mlađe dijete su mi zaglavili u bolnici zbog toga. Navečer dođe do teškog disanja, počnu roptati. Doktori kažu – uzmi, izrači kuću. Pa ne možeš izračiti kuću kad ne možeš otvoriti prozor”, tvrdi on.

Upale disajnih organa

“U ovoj mesnoj zajednici, najbližoj Termoelektrani, živi oko 5.000 ljudi. Većina njih ima problema sa disajnim organima. Međutim, ta situacija nije rezervisana samo za ovaj deo Tuzle, kažu na Klinici za plućne bolesti, gde beleže sve veći broj obolelih od različitih oboljenja, pa i karcinoma pluća, što povezuju sa zagađenjem vazduha”, izvijestila je Al Jazeerina reporterka Nataša Kovačev.

U protekla dva mjeseca zabilježen je 41 novi slučaj karcinoma. Na klinici su morali povećati broj dežurnog osoblja, jer sve više ljudi dolazi s upalama disajnih organa. Uzroci su razni. 

“Najčešće su to sagorijevanja fosilnih goriva, bilo u Termoelektrani, bilo u privatnim ložištima. Izazivaju posljedično bakterijsku i virusnu inflamaciju, bronhospazam i vrlo često i kancerogenezu, odnosno dovodi do nastanka karcinoma pluća”, kaže načelnik Klinike za plućne bolesti Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla Suvad Dedić.

Dedić stanje za sada ne opisuje kao alarmantno, ali kaže, moglo bi postati. Tri mjerne stanice u Tuzli bilježe zagađenje zraka. Za razliku od Sarajeva i Zenice, tamo se mjere sitnije čestice PM 2,5, ali nije određeno koliko ih smije biti tokom jednog sata ili jednog dana, samo tokom godine.

Džemila Agić iz Centra za ekologiju i energiju objašnjava da to otežava proglašenje epizoda i zaštitnih mjera. Od resornog ministarstva traže da propise usklade s federalnim.

“Vlasti nisu imale sluha. Isto kao da se mi borimo protiv njih, a ne da pomažemo njima da riješe problem građana. Tako da nismo zadovoljni šta su oni uradili. Ono što smo zaključili je da oni pokušavaju da prebace odgovornost sa jednog nivoa na drugi”, ističe ona.

Plan interventnih mjera

U Ministarstvu za zaštitu i prirode Tuzlanskog kantona odgovaraju – plan interventnih mjera mijenjat će se početkom godine

“Nije bilo potrebe do sada da prelazimo na PM 10 i sada smatram da nema neke potrebe, jer PM2 je svjetski trend. Znači, ove su sitnije čestice i opasnije su za zdravlje. Na Zapadu se mjere ove čestice. Međutim, s obzirom da imamo sugestije i pritiske nevladinih organizacija i da se i u Sarajevu mjeri PM 10, mi ćemo preći”, zaključio je Goran Mišić, pomoćnik kantonalnog ministra za zaštitu i prirode.

Za stanovnike Bukinja i drugih dijelova Tuzle to nije ni blizu dovoljnog.

Izvor: Al Jazeera