Vlada Hrvatske o upravljanju javnim dugom

Vlada Republike Hrvatske je na sjednici u četvrtak, kada se navršava 100 dana njenog rada, donijela Strategiju upravljanja javnim dugom od 2017. do 2019. godine, kojom se predviđa smanjenje udjela javnog duga u BDP-u na kraju tog razdoblja na 75,3 posto.

“Vlada i veliki dio naše stručne javnosti identificirali su javni dug kao jedan od ključnih rizika, izazova i slabosti na makroekonomskom polju našeg gospodarstva i zato zauzima i visoko mjesto na listi prioriteta aktivnosti Vlade, koja je u samom svom programu postavila cilj njegov udio u BDP-u za svog mandata smanjiti za 10 postotnih bodova. To se ovim dokumentom potvrđuje, ali se ide i još ambicioznije”, kazao je ministar finansija Zdravko Marić.

Strategija se temelji na tri stupa – gospodarskom rastu, daljnjem padu budžetskog deficita i aktivaciji državne imovine.

Plan zaduživanja

Strategija sadrži kompletan plan zaduživanja do 2019. godine, kalendar izdavanja trezorskih zapisa, plan izdavanja obveznica te kalendar otplate glavnice duga do 2027. godine.

Ministar finansija je najavio kako se u iduće dvije sedmice planira izdanje domaće obveznice, jer početkom februara na naplatu dospijeva 5,5 milijardi kuna (731 milion eura) duga. U aprilu, pak, dospijeva obveznica vrijedna 1,5 milijardi dolara.

Marić je istakao i da je nivo javnog duga 2015. dosegnuo vrhunac, s udjelom u BDP-u od 86,7 posto, da bi se 2016, prvi put u skorijoj historiji ta cifra, prema projekcijama Ministarstva, smanjila na 83,9 posto. Ove godine planiran je daljnji pad udjela javnog duga u BDP-u na 81,5 posto, u 2018. na 78,6 posto, a 2019. na 75,3 posto.

Prema podacima Hrvatske narodne banke, krajem septembra prošle godine javni dug Hrvatske iznosio je 38,42 milijardi eura, odnosno od kraja 2015. godine smanjen je za 62 miliona eura.

Tako je i njegov udio u bruto domaćem proizvodu smanjen s 86,7 posto krajem 2015. godine na približno 85 posto krajem septembra 2016, što je prvi put nakon osam godina kontinuiranog rasta da je zabilježen pad udjela javnog duga u BDP-u.

Samo u ovoj godini državi na naplatu dospijeva oko četiri milijarde eura starog duga, a dodaju li se tome obaveze vanbudžetskih korisnika, prvenstveno cestarskih kompanija, u 2017. godini bit će potrebno otplatiti i refinansirati više od pet milijardi eura duga.

Nakon vanrednih parlamentarnih izbora, vladu su ponovo sastavili HDZ i Most, ali sa mnogo stabilnijom većinom u Saboru.

SDP: Vlada bez vizije

Prvih 100 dana obilježila je poreska reforma, ali i renacionalizacija INA-e, što je ponovno izazvalo nesuglasice među vladajućim partnerima.

Najveća opozicijska stranka Socijaldemokratska partija ocijenila je da je Vlada u prvih 100 dana pokazala nesnalaženje, nerad i nevjerodostojnost, pogotovo kada je u pitanju čuvanje hrvatskih nacionalnih interesa.

“Pokazali su da nemaju vizije, plana, cilja niti strategije za Hrvatsku”, rekao je predsjednik te stranke Davor Bernardić.

Uoči sjednice, mladež opozicionog HNS-a rad Vlade uporedila je s Titanicom, a nevladina udruženja okupljena u platformu 112 negativnom ocjenjuju poresku reformu i kažu, najavu rasprodaje državne imovine.

Plenković: Politička stabilnost i privredni rast

Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je kako su u prvih 100 dana Vlade Republike Hrvatske, uz osiguranu političku stabilnost zemlje, pokrenute reforme usmjerene na privredni rast, pravnu sigurnost i društvenu solidarnost.

Dodao je kako je donesen kvalitetan i racionalan budžet koji omogućuje ravnomjeran regionalni razvoj Hrvatske.

Podsjetio je kako su u cjelovitoj poreznoj reformi smanjeni porezi na dohodak i na dobit. Poboljšan je postupak javne nabavke i razrađen plan za rasterećenje privrede kako bi 2017. bila godina poduzetništva i daljnjeg privrednog oporavka, istakao je hrvatski premijer.

Donesen je i Akcijski plan za povećanje učinkovitosti javne uprave, a osnovano je i novo ministarstvo s ciljem efikasnijeg upravljanja državnom imovinom.

“Čitam po medijima da završava naš medeni mjesec. Ako je ovo medeni mjesec, nisam siguran da bi se mnogi rado išli ženiti kakav smo tretman imali, koliko je pitanja bilo na dnevnom redu i sa koliko angažmana smo krenuli u ostvarivanje bitnih zadaća koje su prije svega fokusirane na gospodarstvo, na društvenu solidarnost, na pravnu sigurnost i iznad svega ono što je ključ i poruka naše Vlade – politička stabilnost u zemlji, kultura dijaloga, smanjenje podjela i to je onaj stil, onaj smjer kojim će ova Vlada davati ton političkom radu i životu Hrvatske”, izjavio je Plenković.

Zahvalio je Hrvatskom saboru, dodavši da je izuzetno velik broj zakonskih prijedloga već upućen u saborsku proceduru.

Vlada stala iza ministra Barišića

Vlada je Hrvatskom saboru predložila zaključak da odbije donijeti odluku o iskazivanju nepovjerenja ministru nauke i obrazovanja Pavi Barišiću koji je podnijelo 45 saborskih zastupnika.

Krajem prošle godine Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju ocijenio je kako je djelomično opravdana prijava četverice naučnika protiv ministra za plagiranje više dijelova tuđih članaka, knjiga i internetskih izvora.

“Temeljito smo proučili i u opsežnom očitovanju iznosimo argumente i činjenice kojima se u cijelosti, prema našem mišljenju, odbacuju svi prijedlozi koji su neosnovani i neutemeljeni”, istakao je hrvatski premijer.

Vlada podsjeća da je Odbor o prijavi za plagijat odlučivao osam godina nakon objave članka.

“Pored mišljenja Odbora postoje i prethodne odluke nadležnih etičkih tijela iz 2011. i 2012. godine koje se ne mogu zanemariti. U tom kontekstu ne može se prihvatiti da bilo tko, pa i ministar, trpi teške posljedice zbog odluke u odnosu na koju postoje ozbiljni prigovori ustavnosti i zakonitosti. Drugačije shvaćanje ukazuje na moguće kršenje načela zakonitosti i vladavine prava, što nije opredjeljenje ove Vlade”, ističe se u obrazloženju odluke.

Propust je, podsjeća se, primijećen i ispravljen u španskoj verziji članka iz maja 2008, odnosno dvije godine prije podnošenja prijave protiv Barišića.

Izvor: Al Jazeera i agencije