U BiH gotovo 90.000 nepismenih

Biblioteka Sarajevo, posljednje četiri godine bilježi značajan pad upisa novih članova (Anadolija)
Biblioteka Sarajevo, posljednje četiri godine bilježi značajan pad upisa novih članova (Anadolija)

Bosna i Hercegovina osmi septembar, Međunarodni dan pismenosti, dočekuje sa 89.794, odnosno 2,82 posto nepismenog stanovništva i 36,2 posto kompjuterski pismenog stanovništva, što je po mišljenju mnogih poražavajući podatak, javlja Anadolija.

UNESCO, organizacija koja je 1965. pokrenula ovu inicijativu, navodi kako je pismenost temeljno ljudsko pravo kao i temelj za cjeloživotno učenje. Prema podacima Instituta za statistiku UNESCO-a, 758 miliona odraslih ljudi u svijetu i dalje je nepismeno, od čega su čak dvije trećine žene.

Kako bi BiH bila u mogućnosti da prati standarde EU-a i savremenog svijeta, neophodna je reforma svih nivoa obrazovanja, a kako bi se obezbijedila pismenost koja ne znači samo sposobnost čitanja i pisanja, naveli su iz Ministarstva civilnih poslava BiH povodom 8. septembra.

Iako se radi na podizanju svijesti o još uvijek prisutnom problemu nepismenosti i promoviranju programa naknadnog sticanja osnovnog obrazovanja odraslih, iz Ministarstva konstatuju da još uvijek postoji nezainteresovanost određene populacije za opismenjavanje kao što su pripadnici treće životne dobi i žene domaćice u ruralnim sredinama.

Pismenost nije samo poznavanje slova

Iz Udruženja “Heroji svakodnevnice” koje je prije dvije godine nastalo kao produkt projekta “Podrška obrazovanju odraslih” usmjerenog na naknadno sticanje osnovnog obrazovanja, ocjenjuju da prepoznavanje slova i njihovo korištenje u današnje vrijeme nije dovoljno da bi se neko smatrao pismenim.

“Prema podacima popisa stanovništva iz 2013. godine u BiH 2,82 odsto stanovništva je nepismeno. Govorimo o elementarnoj pismenosti, koja podrazumijeva da osoba zna napisati prostu rečenicu. Kada govorimo o funkcionalnoj pismenosti, u BiH ima oko jedna trećina funkcionalno nepismenog stanovništva, a u ruralnim sredinama taj broj raste do 70 posto. Funkcionalna pismenost podrazumijeva da osoba zna popuniti ugovor, formular, da se služi internetom, telefonom te da je aktivan tražilac posla. Kada govorimo o brojci od 2,82 posto, samo radi poređenja, u Hrvatskoj je broj nepismenih 0,8 posto, u Srbiji 1,96, a u Crnoj Gori 1,5 posto, a prema UNESCO-vim podacima, u jednoj državi broj nepismenih ne može da prelazi više od 0,2 posto”, navela je Sanela Kulović, predsjednica ovog udruženja.

Ona je istakla da je glavni cilj udruženja promovisanje obrazovanja odraslih, cjeloživotnog učenja i jačanje svijesti o potrebi te vrste obrazovanja.

“Cilj je da građanstvo uključimo što više u aktivnost učenja, ali ne samo u formalno učenje, ne može se učiti samo formalno i nije ograničeno samo na mlađu dob, nego postoje razne neformalne edukacije i vrlo je važno napomenuti da je učenje korisno svim životnim dobima”, kazala je Kulenović.

[Anadolija]

Dodao je da je poražavajuća činjenica da BiH u 21. stoljeću nema dovoljno snažan obrazovni mehanizam koji bi trebao pokazati snagu pozitivnog odnosa prema kulturi pisane i usmene riječi.

Zanemarivanje knjige

U doba informatičke pismenosti sve je manje i čitalaca knjiga, posebno među mlađom populacijom kako u svijetu tako i u BiH.

Tome svjedoče i podaci o pozajmljivanju knjiga Javne ustanove Biblioteka Sarajevo, koja u posljednje četiri godine bilježi značajan pad upisa novih članova. Naime, 2012. godine u ovu ustanovu se upisalo više od 15.000 korisnika, zabilježeno oko 184.000 posjeta, a pozamljeno je 184.000 knjiga, dok se 2015. taj podatak značajno izmijenio. Naime, prošle godine u Biblioteku Sarajevo upisalo se oko 7.000 novih članova, ustanovu je posjetilo blizu 135.000 osoba, a pozamljeno je oko 150.000 knjiga. Zaključno s junom, ove godine se u biblioteku upisalo oko 3.000 osoba.

“Ne mogu da ne konstantujem da jeste primijećen pad upisa, ako to gledamo, što je na neki način najrelevantniji podatak i možda na neki način uzrok toga je pad zainteresiranosti građana za biblioteke. Šta je razlog tome, ne bih ulazila u to, ali u svakom slučaju da bi građani trebali malo podići svijest kada je u pitanju uloga i potreba za knjigom i bibliotekom, ali isto dio krivice leži u institucijama kulture koje možda nedovoljno rade na svojoj promociji odnosno na isticanju značaja koji imaju”, zaključila je Emira Kulenović, voditelj službe za rad s korisnicima bibliotečkih usluga pri Javnoj ustanovi Biblioteka Sarajevo.

Izvor: Agencije


Povezane

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO