Skoplje obilježava 25 godina nezavisnosti u najvećoj krizi

Makedonija obilježava 25 godina nezavisnosti. Osmog septembra 1991. godine, 95 posto građana koji su izašli na referendum glasalo je za nezavisnu i suverenu državu.

Delegacije Vlade i političkih stranaka odale su poštu onima koji su se borili za samostalnu Makedoniju. Premijer prijelazne Vlade Emil Dimitriev u saopćenju povodom praznika kaže kako duboko vjeruje da će građani, kao i prije dvije i po decenije, na predstojećim izborima još jednom pokazati mudrost i odlučnost, te da će Makedonija iz krize izaći snažnija na putu razvoja i prosperiteta.

Dan nezavisnosti, Makedonija obilježava u jednoj od najvećih političkih kriza.

Dea Zdravkovska iz Studenskog plenuma rođena je tri godine nakon proglašenja nezavisnosti Makedonije. Ona je dio inicijative studenata koja je preko masovnih protesta natjerala Vladu da se predomisli u vezi sa izmjenama u visokom obrazovanju.

„Obzirom na to da pripadam generaciji koja je rođena u nezavisnoj Makedoniji, mogu reći kako se tako i osjećam, da smo generacija koja se ne boji progovoriti, koja želi reći ono što joj je na umu bez straha. Sada je stanje dosta kritično sa političkom situacijom. Međutim, ja kao studentica koja živi ovdje kažem: Dom može biti svugdje, ali osjećaj kojeg imam u Skoplju je nezamjenjiv“, kaže.

Spor o imenu

A zvanično Skoplje je i dalje na listi čekanja za Europsku uniju i NATO. Makedonija je 11 godina kandidat za članstvo u EU, ali nikako da otvori pregovaračka poglavlja zbog spora o imenu države sa susjednom Grčkom.

„S obzirom na to da se radi o vrlo osjetljivom pitanju, koje zadire u emocije ljudi, političke elite koje su mijenjale Makedoniju nakon nezavisnosti smatrale su da trebaju pobjeći od tog problema, jednako kako su bježali i grčki političari sa druge strane granice. Ovo nam je usporilo cijeli razvoj“, smatra Denko Maleski, prvi ministar vanjskih poslova Makedonije.

U 25 godina nezavisnosti, Makedonija je, na unutrašnjem planu, bila suočena sa dva veća izazova – oružani konflikt u 2001. i aktuelna politička kriza. Ova kriza je počela decembra 2012. izbacivanjem opozicije iz Sobranja, a eskalirala kada je opozicija objavila prisluškivane telefonske razgovore koji govore o navodnim zloupotrebama vlasti, iz Skoplja javlja novinarka Al Jazeere Maja Blaževska Evrosimoska.

„Obe krize su se rešavale van institucija i uz medijaciju međunarodne zajednice. Prva je okončana Ohridskim sporazumom, a druga – Ugovorom iz Pržina, kojim se predviđa ispunjavanje uslova za regularne izbore“, dodaje.

Odraz na ekonomiju

Rješavanje ove političke krize sada je još jedan kriterij za početak pregovora sa Unijom.

„Ako smo naučili neku lekciju iz dosadašnjeg perioda i ove krize u kojoj smo sada, razumjet ćemo da su izbori samo jedan korak ka konstituiranju demokratske vlasti. Dalje, trebamo se pobrinuti da se ta vlast stavi pod kontrolu ustava, zakona i pod kontrolu opozicije, te da na taj način makedonska država garantira slobodu svojih građana“, ističe Maleski.

Politička kriza odražava se i na ekonomiju. Rast je planiran na 3,4 posto, ali predviđanja su da će biti ispod tri posto BDP-a.

„Evo, praznično bih htio da se nasmijem, a realno mi se plače. Razlog je povećanje javnog duga, zaduženost, nezaposlenost opada statistički, ali standard pada i jednostavno se teško živi nakon 25 godina“, govori novinar Goran Temenugov.

Makedonijom sada upravlja prijelazna Vlada u koju je ušla opozicija. Na najavljene izbore u decembru svi gledaju kao na početak rješavanja političke krize.

Izvor: Al Jazeera