Šutanovac novi lider Demokratske stranke

Novi predsjednik Demokratske stranke (DS) Dragan Šutanovac izjavio je sinoć kako će ova partija iz Srbije imati mnogo agilniji nastup, kako u javnosti, tako i u Skupštini ove države, ističući i kako će nuditi konkretna rješenja, a ne samo kritiku, prenosi Tanjug.

Šutanovac je, na konferenciji za novinare u sjedištu DS-a poslije izbora za rukovodstvo stranke, rekao kako je DS sinoć dobila najveću kadrovsku promjenu do sada.

„Obećali smo organizacione i političke promene i ovo će biti početak jedne nove epohe u kojoj će Demokratska stranka kao opoziciona stranka nuditi konkretna rešenja za one probleme koji tište građane“, rekao je.

Podsjećajući kako je DS oduvijek bio stožerna stranka Srbije, da li u vlasti ili opoziciji, Šutanovac je najavio kako će politika stranke biti bazirana na običnom čovjeku i životu.

„Smatramo da ne postoji nijedan zakon koji je dovoljno dobar da ne može da se promeni u korist građana, i to će nam biti prioritet – od zakona o radu, zakona o unutrašnjim poslovima, poreske, agrarne reforme, zdravstvu…“, rekao je Šutanovac i dodao kako neće biti kadrovskih promjena u parlamentu.

„Bez obzira na kadrovske promene, ostajemo jedan tim. Večeras niko nije pobedio, DS je izabrala novo rukovodstvo, svi će raditi kao jedan. Naš poslanički klub će imati veće obaveze.“

Glasalo 12.000 članova

Prema prvim rezultatima glasanja za lidera DS-a, Šutanovac je dobio sa 59 posto glasova.

Na drugom mjestu, prema sinoć prebrojanim glasovima, je Zoran Lutovac (19 posto), zatim Bojan Pajtić (16,9) i Srboljub Antić (5,12).

Na unutarstranačkim izborima glasalo je 12.000 članova DS-a.

Kandidati za potpredsjednike su: Gordana Čomić, Nataša Vučković, Tamara Tripić, Miloš Ðajić, Nada Kolundžija, Nađa Higl, Dragoslav Šumarac, Igor Salak, Dragan Domazet, Bogdan Tatić, Jovan Marković i Branislav Lečić.

Ukoliko bude potvrđen izbor Šutanovca, on će biti šesti predsjednik DS-a od uvođenja višestranačja u Srbiji.

Pajtić je vodio DS od maja 2014, a pod njegovim vodstvom stranka je na posljednjim parlamentarnim izborima aprila 2016. osvojila najmanje glasova do sada – nešto više od šest posto, podsjeća Tanjug.

Obnovom višestranačja 1990. godine, na čelo stranke dolazi Dragoljub Mićunović.

“Postoji nešto što bi se zvalo brend DS-a, koji se vezuje za principijelnost, evropejstvo i ljudska prava i demokratičnost”, navodi Mićunović, koji nije dugo ostao na mjestu predsjednika stranke.

Dolazak i ubistvo Đinđića

Njega je vrlo brzo smijenio mlad, pragmatičan lider – Zoran Đinđić. S njim na čelu DS postaje stožer tadašnje opozicije i predvodnik antirežimskih protesta. Na vlast dolaze nakon petooktobarske revolucije 2000. godine.

“Ja sam 6. oktobra bio za to da se otpuste sve sudije, svi novinari Radio-televizije Srbije, da se otpuste svi iz policije i da se 7. oktobra raspiše konkurs. Nije tajna da ja nisam bio u većini i nije tajna da sam retko kad u ovoj zemlji bio u većini”, govorio je svojevremeno Đinđić.

Nepune tri godine kasnije, poslije ubistva Đinđića, demokrate na izborima gube vlast, ali stranku konsolidira Boris Tadić, koji postaje predsjednik Srbije, a DS se vraća na vlast. U to vrijeme, vođena idealima i idejom demokrata, u stranku ulazi Jelena Balašević.

“Demokratska stranka je onda samo rasla, imali smo vlast na svim nivoima i onda su se pojavili oni koji se ne snalaze u tome i DS više nije toliko važna”, kaže ona.

Stranka narasta na 250.000 članova, a u nju, kažu poznavatelji prilika, ulaze i oni željni vlasti.

“Njihov sunovrat je počeo, recimo, u periodu 2010-11, kada je tadašnje rukovodstvo dozvolilo da to postane jedna uvezana interesna grupa”, smatra Nikola Tomić, urednik sedmičnika Nin.

Gubitkom na predsjedničkim izborima završava se i renesansa demokrata.

‘Kidnapirani mediji’

“Nisam razočaran, to je bila uvek mogućnost, bilo je teško vreme”, navodi Tadić.

Sva krivica za stanje u državi svaljena je na DS. Pokreću se krivični postupci i hapse pojedini funkcioneri DS-a, koji su optuživani za korupciju. Ni četiri godine od promjene vlasti nijedan sudski postupak nije završen.

“Kad neko izađe na TV koju je kidnapovao, svaki kanal, i govori ‘pljačkali, krali…’ to postaje mantra. Međutim, to nije istina. Znate šta je istina, istina je da oni to isto rade. Iste te stvari za koje optužuju pojedine članove DS-a, to isto rade članovi Srpske napredne stranke, ali to ćemo saznati kasnije, kad se mediji oslobode”, ističe Balašević.

Tadić odlazi iz stranke, na čije čelo dolazi dotadašnji gradonačelnik Beograda Dragan Đilas. Oštra kampanja tabloida protiv stranke i Đilasa dovodi do pada rejtinga DS-a i Đilas se ubrzo povlači. Na posljednjim izborima, pod vodstvom Bojana Pajtića, DS osvaja šest posto podrške.

Izvor: Al Jazeera i agencije