Predstavljene kabine Trebevićke žičare

Zvaničnici Grada Sarajeva danas su ispred Vijećnice predstavili kabinu Trebevićke žičare, koja će, prema najavama, biti otvorena 6. aprila naredne godine na Dan Grada, javlja Anadolija.

Prvu kabinu, panoramsku gondolu, predstavio je dogradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka, nazvavši današnji dan svečanim danom za Sarajevo i njegove građane.

“Rođen sam u neposrednoj blizini žičare, i ovo je za mene jedan jako emotivan trenutak”, naglasio je Skaka.

Podsjetio je kako je italijanska firma Leitner izabrana za gradnju žičare.

Prva gondola danas je izložena Sarajlijama, koji će se moći upoznati s njenim izgledom i tehničkim karakteristikama.

“Ovo su nove gondole. Nažalost, stare nismo mogli iskoristiti. U potpunosti je čitava oprema nova. Svako obećanje koje smo do sada dali je bilo realno, ispoštovali smo svaki rok, dobavljač je obavezan da u sljedećih 15 mjeseci mora biti gotova žičara, mi ćemo uraditi sve da to bude na 6. april”, kazao je Skaka.

Gondole u olimpijskim bojama

Predviđeno je da u pogonu žičare budu 33 kabine, svaka sa po 10 mjesta, kapaciteta 1.200 putnika na sat. Umjesto nekadašnjih 12, novom žičarom će se na Trebević stizati za sedam minuta i 15 sekundi.

Prema njegovim riječima, gondole će, kada budu puštene u pogon, biti olimpijskih boja: zelena, crvena, plava, crna i žuta.

“To oslikava stanje Sarajeva, odnosno multietničnost grada i naše jedinstvo u tim šarenim bojama”, rekao je Skaka, dodajući kako je izgled žičare osmislio sarajevski arhitekta Mufid Garibija.

Naglasio je kako će gradnja Trebevićke žičare gradu vratiti stari duh.

“I prijašnje su Sarajlije vodile računa o tim bojama, da to bude kako treba, samo smo mi umjesto narandžaste boje stavili crnu, da imamo Olimpijadu. Cijeli dio je panoramski, gondola je staklena, to je uživanje. Kao historičar kažem, ovo je jedan povratak Sarajeva, starog Sarajeva, da se malo drugačije ovaj grad prihvata”, naglasio je Garibija.

Povezuje Bistrik s Trebevićem

Inače, Trebevićka žičara u glavnom gradu BiH s radom je počela 1959. godine. Povezivala je Bistrik, na 583 metra nadmorske visine, s Vidikovcem, smještenim na 1.160 metara na Trebeviću, a projektovali su je i sagradili Česi.

Dužinom od 2.100 metara, Trebevićka žičara u to vrijeme bila je najveća u regiji. Svečanim ruhom posebno je zasjala 1984. godine, kada je Sarajevo bilo domaćin Zimskih olimpijskih igara. 

Žičara, jedan od sarajevskih simbola, potpuno je uništena tokom rata u BiH od 1992. do 1995. godine.

Ideja o ponovnoj gradnji Trebevićke žičare dugo godina poslije rata u BiH bila je nerealizovana zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa između Grada Sarajeva i vlasnika žičare, Javnog komunalnog preduzeća GRAS, koje je prošle godine dalo saglasnost da Grad preuzme brigu o žičari.

Problemi s donatorom

Projekt obnove Trebevićke žičare vrijedan je šest miliona eura, a glavninu sredstava, u visini 3,5 miliona eura, prvobitno je obećao donirati Edmond Offermann. Međutim, nakon što je projekt godinama stajao nerealizovan Offermann je povukao obavezu o doniranju sredstava.

Gradska uprava s njim je u oktobru 2014. godine potpisala Memorandum i tada je bilo definisano da donacija bude dostupna samo do kraja decembra 2015. godine.

Nakon isteka roka donator se odlučio povući. Kao razlog naveo je “činjenicu da Grad Sarajevo nije ispunio preuzete obaveze”.

Nakon toga gradonačelnik Sarajeva Ivo Komšić pozvao je Offermanna na nastavak saradnje.

Izvor: Agencije