Reakcije na Čovićev zahtjev za reorganizacijom Federacije

Uporedo sa diplomatskim nastojanjima da se spriječi održavanje referenduma u RS-u, strane diplomate u BiH pred sobom imaju još jedan zahtjev – da osiguraju ravnopravnost Hrvata sa druga dva konstitutivna naroda.

Zahtjev ambasadorima PIC-a da se riješi hrvatsko pitanje uputio je hrvatski član Predsedništva BiH. Njegov potez izazvao je negodovanje u dijelu javnosti, jer dolazi u vrijeme kada i referendum. No, on tvrdi da je sada pravi trenutak za to. 

Član Predsjedništva BiH Dragan Čović smatra da je reorganizacija Federacije trenutno najbolji model za rješenje hrvatskog pitanja. Želi da pregovori počnu što prije, no ambasadori traže da se sačeka kraj lokalnih izbora.

„Ideja je ovo ključna kako eliminirati deset vlada, jedanaest parlamenata i vlada na razini entiteta, i time pojednostaviti strukturu. Mislim da je došlo vrijeme da razumijemo da nećemo moći otvoriti dalje taj evropski put dok ne riješimo tu reorganizaciju“, rekao je Dragan Čović, član Predsjedništva BiH.

Dvije, tri ili četiri teritorijalne jedinice, potpuno je nevažno, kaže, samo da se osigura ravnopravnost. Napori da se dođe do dogovora o ustavnim promjenama 2013. godine su rezultirali prijedlogom o preferencijalnom modelu izbora za Predsjedništvo.

„Članovi Predsjedništva bi obojica mogli biti iz istog područja, iz istog grada, evo iz Mostara, Bihaća i tako dalje. Ali kod prebrojanja glasova bilo bi referentno iz kojeg su područja dobili podršku“, kazao je Bakir Izetbegović, predsjedavajući Predsjedništva BiH.

Ipak, dogovor je izostao.

Igrač Milorada Dodika

Profesor Slavo Kukić smatra da su sva dosadašnja nastojanja da se riješi hrvatsko pitanje u funkciji podjele države na nacionalne blokove. Ali postavlja pitanje – šta sa mješovitim kantonima, i šta sa RS-om, u kojem je prije rata živjelo 230.000 Hrvata.

„Ako on, prema tome, govoreći o preustroju BiH ignorira tu činjenicu, onda to može biti pokazatelj dva detalja, da mu do tog dijela Hrvata čije interese tobože štiti i brani nije ni stalo, ili drugo da je on igračka u rukama Milorada Dodika“, rekao je Slavo Kukić, univerzitetski profesor.

„Tu smo u BiH i hoćemo Dejtonski sporazum. Ako hoćete da nam ukidate Dejtonski sporazum, mi za tu BiH nismo“, kazao je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske.

U HDZ-u 1990 smatraju da nema političke volje da se restrukturira država. Odgovornost je, tvrde, i na vladajućim strankama i na međunarodnoj zajednici.

„Kroz jednu racionalizaciju i pravedniju Federaciju možemo nagovijestiti da tako treba urediti čitavu BiH. Za mene, to želim jasno reći, ne završava proces ustavnih promjena preustrojem Federacije, on treba zahvatiti čitavu BiH“, rekao je Martin Raguž iz HDZ-a 1990.

Ruski ambasador ne vjeruje u drastične promjene, no i za najmanje, očekuje saglasnost svih.  

„Ne vjerujem da će u budućnosti biti uspostavljen treći entitet ili da će se drastično mijenjati pozicije kantona, ali vjerujem da zakonodavstvo može biti uspostavljeno tako da zastupa interese svih“, kazao je Petar Ivancov, ruski ambasador u BiH.

„Proteklih godina, posebno nakon presude Sejdić-Finci, pregovore o promjeni ustava vodili su i političari, i stručnjaci i strane diplomate, ali do konkretnog rezultata nikada nije došlo“, izvještava reporterka Al Jazeere Nadina Maličbegović 

Izvor: Al Jazeera