Usporen evropski put Srbije

Srbija je do sada otvorila četiri pregovaračka poglavlja s Europskom unijom. Međutim, kasni se sa procesom eurointegracija zbog neusvajanja proeuropskih zakona, obzirom na to kako još nije formirana Vlada.

Zabrinjavajuća su i istraživanja u ovoj državi, koja pokazuju sve veći euroskepticizam kod mladih.

U Srbiji i dalje većina građana želi u EU. Istraživanje provedeno na 1.000 stanovnika različite životne dobi pokazuje kako 53 posto građana Srbije smatra kako treba nastaviti eurointegracije, 51 posto mladih od 18 do 29 godina je za prekid eurointegracija, dok je 57 posto starijih od 60 godina za nastavak.

„To je nešto što nas je zabrinulo u ovim podacima. Mladi su skloni da budu konzervativniji u svojim stavovima, da zadrže status quo, dakle u ovoj situaciji u kojoj se nalazimo da pridruženje bude prolongirano ili da ga uopšte ne bude i da se sa Rusijom održavaju što bolji odnosi“, kaže Naim Leo Beširi, direktor Instituta za evropske poslove.

Srbija je do sada otvorila poglavlja 23, 24, 32 i 35 koja se odnose na pravosuđe, sigurnost, ljudska prava, Kosovo i finansijsku kontrolu, iz Beograda javlja novinar Al Jazeere Đorđe Kostić.

„U ovom poglavljima, pre svega o Kosovu, ali i bezbednosti, pojedine zemlje EU imaće svoje uslove. Nemačka je već tražila da se reši slučaj paljenja ambasade te zemlje u Srbiji nakon protesta ‘Kosovo je Srbija’ održanog 2008. godine“, dodaje.

To je za Njemačku pitanje vladavine prava. Iz Odbora za europske poslove Bundestaga je rečeno kako poglavlja neće biti zatvorena dok se slučaj ne zatvori. Ministri u tehničkoj Vladi Srbije sada daju šalju pozitivne signale.

Konstantna napetost u društvu

„Uveren sam da će srpsko pravosuđe da utvrdi istinu o ovim događajima, ma kakva ona bila. Srbija će ispuniti taj uslov“, kaže Nikola Selaković, ministar pravde.

Istraga o paljenju njemačke, američke i hrvatske ambasade počela je 2012. godine. Njom su obuhvaćeni visoki službenici Ministarstva unutrašnjih poslova koji nisu zaštitili diplomatske objekte. Takvu odluku nisu mogli donijeti sami, kaže analitičar Dušan Janjić koji podsjeća kako je miting organizirao DSS Vojislava Koštunice, a na kom su govorili i sadašnji premijer i predsjednik države.

„Sada treba isporučiti deo sebe i tu sledi najveći i najteži zadatak koji se postavlja kao suština poglavlja 24. To je raskidanje veza između organizovanog kriminala politike i političara i uloge protivpravne, za savremeno doba neprihvatljive, bezbednosnih službi“, ističe Janjić.

Beširi podsjeća – to nije novi uvjet EU.

„Mi imamo konstantnu napetost u društvu u kome se non-stop stvara jedna atmosfera da EU nas nešto non-stop, iznova i iznova, uslovljava sa novim zahtevima, što u suštini uopšte nije tačno. Postoje jasni kriterijumi koji su Srbiji stavljeni na znanje onog dana kada je Srbija podnela za članstvo u EU i svako dalje diskutovanje o samim uslovima je izlišno“, smatra on.

Do sada je pred Višim sudom u Beogradu, uvjetnom kaznom zatvora, osuđeno devet osoba za paljenje Ambasade SAD-a. U nedostatku dokaza oslobođeni su optužbi za paljenje druga dva diplomatska predstavništva.

Izvor: Al Jazeera