Malo građana Hrvatske zatražilo lični bankrot
Od početka godine u Hrvatskoj je na snazi Zakon o stečaju potrošača, koji prezaduženim građanima omogućuje da proglase osobni bankrot te se riješe dugova.
No, zbog straha od gubitka nekretnine interes građana za otvaranje postupka je mali, a nisu ni imenovani stečajni upravitelji, koji bi na rok od najviše pet godina trebali preuzeti upravljanje novcem i imovinom dužnika.
Al Jazeerina ekipa posjetila je 60-godišnju Zagrepčanku kojoj su nagomilani računi, ovrhe i blokada posljednjih šest godina – svakodnevica. Sve je počelo podizanjem kredita kod jedne štedno-kreditne zadruge, koji nije mogla otplatiti.
Zbog srama od osude javnosti, ne želi pred kamere. Ipak, vjeruje da za nju ima nade i da neće morati u osobni bankrot.
“Nisam za osobni bankrot jer smatram da svoje dugove mogu zatvoriti, a osobni bankrot bi me do kraja uništio. Ostala bih siromah i siromašnija nego što jesam. Taj osobni bankrot nije za ljude, pogotovo ljude koji su slabog imovinskog stanja koji imaju jedinu nekretninu – ili kućicu ili stan – ostat će bez svega”, kaže ona.
Bez nagodbe
Jedna je od 328.000 blokiranih, od kojih je tek 571 građanin i jedan obrtnik zatražio pokretanje izvansudskog postupka, prvog koraka u stečaju potrošača.
“Pravo na pokretanje postupka imaju građani koji su u blokadi dulje od tri mjeseca te imaju dug veći od 4.000 eura”, javlja Al Jazeerina reporterka Matea Damjanović.
No, do početka kolovoza još nitko nije sklopio izvansudsku nagodbu. Ukupno se 124 građana radi pokretanja postupka osobnog bankrota obratilo sudu, ali zbog nepotpune dokumentacije 14 predmeta već je odbačeno.
“Još nema otvaranja postupka stečaja. Još jednom bi se pokušalo sklapanje sporazuma između vjerovnika i dužnika”, ukazuje Renata Duka, pomoćnica ministra pravosuđa.
No, osam mjeseci otkako je Zakon o stečaju potrošača stupio na snagu, sudski povjerenici koji bi trebali upravljati imovinom dužnika još nisu imenovani. Za polaganje stručnog ispita premalo ih se javilo. Zbog toga su planirane izmjene zakona, ali padom vlade sve je stalo.
“Znamo da do listopada niti nema potrebe, neće biti imenovanja jer je preduvjet i da se održi pripremno ročište, a sada su prva ročišta zakazana za kraj rujna i početak listopada”, dodaje Duka.
Zakon neće pomoći građanima
U udruzi “Blokirani” i dalje smatraju kako zakon građanima neće pomoći da se izvuku iz duga.
“Kod nas se ljudi ne mogu izvući iz osobnog bankrota ni u kom slučaju. To je isto kao stečaj nekog poduzeća. Onog trenutka kada vi podnesete stečaj firma se likvidira. Dobro, ne možete fizički osobu likvidirati, ali što će biti s tom osobom”, upozorava Antun Rupa iz udruge.
“Ne mora nužno biti da ćete ulaskom u stečajni postupak zapravo izgubiti nekretninu, jer ćete imati period od pet godina u kojem ćete se moći nagoditi s ovrhovoditeljem da vam on otpiše potraživanja. Možda se vi zaposlite, dobijete neko dobro zaposlenje i uspijete nekako riješiti to svoje dugovanje i zadržite nekretninu”, ukazuje odvjetnica Dijana Kladar.
Prema posljednjim podacima, blokirani građani u prosjeku duguju 53.000 eura.
Izvor: Al Jazeera