U Kninu zapaljena zastava Republike Srbije

Grupa mladića i djevojaka je zapalila je zastavu Republike Srbije u Kninu, uz taktove pjesme Marka Perkovića Thompsona, nekoliko sati nakon što su pripadnici IX. bojne Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) pjevali ustaške pjesme i marširali tim gradom u kojem se održava središnja svečanost Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja.

Policija je privela dvojicu muškaraca nakon paljenja zastave, javlja Index.hr.

Prema pisanju tog portala, na snimku objavljenom na YouTubeu je u prvom planu mladić bez majice koji na stolu pokušava zapaliti zastavu Republike Srbije. U pomoć mu je priskočio netko s bakljom, a kada je zastava planula, to je izazvalo oduševljenje prisutnih, mahom mladića i djevojaka, javlja Index.


Paljenje srpske zastave u Kninu [Izvor: YouTube/Index.hr]

Ranije su pripadnici IX. bojne Hrvatskih obrambenih snaga cijelo vrijeme uzvikivali i ustaški pozdrav “Za dom – spremni!”.

“Policija ne reagira nego ih propušta, a časnici Hrvatske vojske u svečanim odorama im mašu i dižu palac u znak podrške. Policija na motorima nije ni trznula prolazeći kraj povorke, a drugi su im pak pomaknuli barikadu kako bi mogli mirno proći”, javio je Index.

YouTube/Index.hr

Glasnogovornica šibensko-kninske policije Marica Kosor Hini je potvrdila incident i rekla da policija postupa po prijavama građana.

Grabar Kitarović o udbašima

Hrvatska danas obilježava 21. obljetnicu vojnoredarstvene akcije “Oluja”, kojom su oslobođena područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu, a omogućene su i oslobodilačke akcije u susjednoj Bosni i Hercegovini.

Središnja svečanost održava se u Kninu s koje se hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović obratila političkim protivnicima.

“Želim poslati poruku onima koji su hrvatsku državu nazvali slučajnom, a ovih su dana otišli toliko daleko da su rekli da su Hrvatsku stvorile zločinačke udbaške strukture. voljom hrvatskoga naroda i ogromnom većinom na referendumu 1990. i pobjedom u Domovinskom ratu. Hvala onima koji su dali živote za našu slobodu i za našu budućnost mira”, rekla je Grabar Kitarović, aludirajući na ranije izjave bivšeg premijera Zorana Milanovića.

YouTube/Index.hr

“Poštujemo svaku žrtvu, jer je svaki život jednakovrijedan, ali ‘Oluja’ je bila etički čista i briljantno izvedena akcija. Hrvatska politika nije odobrila ni jedan osvetnički čin”, rekla je.

Podsjetila je kako je “hrvatski narod kroz svoju povijest vodio mnoge bitke, ali je i u pobjedama i u porazima ostao dostojanstven”.

“Danas smo pred većim izazovima nego u danima obrane Hrvatske. Krajnji je čas da prionemo oslobađanju domovine od malodušja i pesimizma. Pravog napretka neće biti sve dok stranački interesi budu iznad nacionalnih. Uspijemo li postići potreban napredak u spremnosti svih političkih aktera da daju svoj doprinos jedinstvu, osobito u gospodarskoj i demografskoj politici, uspjeh neće izostati. To je danas prva mjera našeg domoljublja”, dodala je Grabar Kitarović.

Pozdravila je sudionike ‘Oluje’, a posebno se sjetila prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i bivšeg ministra obrane Gojka Šuška.

Zastava na kninskoj tvrđavi

Prethodno je Grabar Kitarović, zajedno s državnim i vojnim vrhom, nazočila svečanom podizanju zastave na kninskoj tvrđavi.

Ondje su tradicionalno pročitana imena poginulih i nestalih hrvatskih branitelja u “Oluji”.

U Knin su već pristigli brojni građani kojih se, po najavama, očekuje oko 100.000. Među njima su brojni hrvatski branitelji i ratni vojni invalidi koji su 1995. godine sudjelovali u “Oluji”.

S tvrđave svečanost će se preseliti u središte grada gdje će Dan pobjede biti obilježen cjelodnevnim programom.

Prema podacima Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata Hrvatska vojska i specijalne policijske jedinice krenule su 4. kolovoza 1995. godine u akciju sa ciljem da oslobode veliki dio zauzetog teritorija, koji su pod kontrolom držale srpske snage. Dan kasnije, hrvatske snage ušle su u Knin.

Zbog njegova strateškog i simboličkog značaja, dan oslobođenja Knina u Hrvatskoj je proglašen Danom pobjede i domovinske zahvalnosti, a potom i Danom hrvatskih branitelja. U sljedećim danima hrvatske snage zaposjele su državnu granicu, osigurale je i krenule u pretres oslobođenog prostora sjeverne Dalmacije, Like, Banovine i Korduna.

Istodobno, operacijom “Oluja” hrvatske snage omogućile su Armiji Bosne i Hercegovine da razbije srpsku opsadu Bihaća, podsjeća Hina, čime je spriječena nova humanitarna katastrofa i zločin poput genocida u Srebrenici.

Žrtve na obje strane

Centar navodi da je u operaciji “poginulo 196 pripadnika hrvatskih Oružanih snaga, najmanje 1.100 je ranjeno, a 15 ih je nestalo” dok su gubici na drugoj strani bili “nekoliko puta veći”.

Ističu i da su u razdoblju nakon završetka operacije zabilježena “kriminalna djela osvete ili ubojstva iz koristoljublja nad pojedinim Srbima te paljenje napuštenih kuća hrvatskih građana srpske nacionalnosti”.

Prema izvještaju Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava tijekom i nakon operacije ‘Oluja’ ubijeno je 667 civila.

Centar za suočavanje s prošlošću Documenta izvijestio je u kolovozu 2016. da je prema njihovom istraživanju broj žrtava manji, ali da još nemaju konačne rezultate.

Osim hrvatskih sudova zločine iz Oluje rasvjetljavao je i Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije sa sjedištem u Haagu.

U studenom 2012. žalbeno vijeće Haškog suda donijelo je oslobađajuće presude generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču nakon što je sud odbacio zaključke raspravnog vijeća prema kojima su Gotovina i Markač sudjelovali u “udruženom zločinačkom pothvatu”, kao i optužbe za prekomjerno granatiranje Knina, Gračaca, Obrovca i Benkovca. Sud je Gotovinu i Markača oslobodio i zapovjedne odgovornosti.

Državno odvjetništvo u više je navrata odbacivalo tvrdnje da nitko nije procesuiran za zločine počinjene nad srpskim civilima za vrijeme i nakon akcije, a neki postupci još su u tijeku.

Izvor: Al Jazeera i agencije


Povezane

Vučić poručio da će Srbija štititi svoj narod, a Dodik rekao da Srbi imaju ono što niko nema – ‘dvije države, Srbiju i RS’.

04 Aug 2016
Više iz rubrike Balkan
POPULARNO