Peticija izvinjenja za Oluju: Podrška i osude

Uoči 21. godišnjice Vojno-redarstvene akcije “Oluja”, kojom je Hrvatska oslobodila najmanje 20 posto svog ukupnog teritorija, Inicijativa mladih za ljudska prava pokrenula je peticiju isprike. Na internetu ju je dosad potpisalo 300-ak hrvatskih građana, koji tako izražavaju žaljenje svima onima koji su na bilo koji način stradali zbog “Oluje”.

Peticija je naišla na mnogobrojne reakcije u hrvatskoj javnosti, a neki čak najavljuju i tužbe.

Onima koji su u “Oluji” napustili svoje domove, onima kojima su kuće spaljene, onima koji su izgubili najmilije, onima koji se godinama nisu mogli vratiti u Hrvatsku, svima njima upućena je peticija Inicijative mladih.

“Ovim potpisom želimo reći: ‘Oprostite!’ Ispriku upućujemo u iščekivanju da isto učine najviša državna tijela Republike Hrvatske, čiji su prethodnici s državnih mjesta ovu operaciju planirali i proveli… Sramimo se ne samo zbog toga što su ovi zločini počinjeni u naše ime već i zato što institucije naše države nisu na njih odgovorile u skladu s principima pravde, odnosno nisu učinile dovoljno da se zadovolji pravda za žrtve”, navodi se u peticiji.

U Inicijativi kažu kako je to prva javna isprika i humani čin.

“Mislimo da je vrlo bitno, sad već 21 godinu nakon Oluje, da možemo hladne glave i s nekim odmakom uputiti ispriku tim građanima koji su osjetili Oluju na svojoj koži”, objasnio je Joco Glavaš iz Inicijative mladih za ljudska prava.

Podijeljene reakcije

Oni koji su osjetili kažu – isprika im mnogo znači.

“Bez tog suočavanja s prošlosti, sa činjenicom da se prihvati svaka žrtva jednako, da svaku majku jednako boli i da jednako plače. Bez tog suočavanja, nema suživota u dobrim odnosima”, ukazuje Dragana Đukić iz Udruženja porodica nestalih i poginulih “Suza”, sa sjedištem u Beogradu.

No, u gradu Kninu, gdje će se u petak slaviti obljetnica vojne akcije kažu – suživot je dobar i bez peticije.

“Danas svi Kninjani žive u miru i suživotu i ne trebaju nam nikakve inicijative koje će nas vraćati 20 godina unazad i iskrivljavati hrvatsku povijest. Žalim za svakom nevinom žrtvom, žalim za svakim izgubljenim životom, ali Hrvatska vojska je oslobodila svoj okupirani teritorij”, kaže Josipa Rimac, bivša gradonačelnica Knina.

Udruge najavile kaznene prijave

I neke udruge veterana smatraju da peticija nije potrebna. Nazivaju je sramotnim činom, a neke čak najavljuju i kaznene prijave.

“Ovim najobičnijim jugonacionalističkim pamfletom ta skupina širi i podmeće laži o navodnim zločinima i protjerivanjima u Oluji”, navodi Hrvatski časnički zbor Grada Splita.

Prema podacima Hrvatskog helsinškog odbora (HHO), u vrijeme i nakon Oluje iz Hrvatske je izbjeglo oko 100.000 Srba. Ubijeno je 667 osoba, spaljeno oko 20.000 kuća i drugih objekata. Za ratni zločin u Oluji pred hrvatskim sudovima dosad je donesena jedna pravomoćna sudska presuda, navodi HHO.

“To u ovoj zemlji nije niti poznato, niti priznato, a bogami nije za to preuzeta ni neka odgovornost. Naravno da podržavamo ovu peticiju”, kaže Saša Milošević, zamjenik predsjednika Srpskog narodnog vijeća.

Autori će peticiju najvišim institucijama hrvatske države uručiti nakon proslave Oluje. Nadaju se da će njome potaknuti i službenu ispriku Zagreba.

Izvor: Al Jazeera