Hasanović: Izbor u EASA-u priznanje cijeloj zajednici

Razgovarao: Fahrudin Smailović

Muftija zagrebački Aziz Hasanović izabran je za aktivnog člana Evropske akademije nauka i umjetnosti (EASA) u naučnoj disciplini Svjetske religije.

Tim povodom muftija Hasanović za Al Jazeeru govori o značaju ovog imenovanja te o nedovoljnoj zastupljenosti muslimana u svjetskim i evropskim naučnim krugovima. 

Predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj i zagrebački muftija Aziz Hasanović, porijeklom je iz Srebrenice.

Diplomirao je na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, ali i na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu.

Iznimno je cijenjen u hrvatskom društvu kao čovjek dijaloga i tolerancije.

• Regijom je odjeknula vijest da ste izabrani u članstvo Evropske akademije nauka i umjetnosti. Šta taj izbor znači za Islamsku zajednicu u Hrvatskoj, kao i za muslimane u regiji?

Izbor u članstvo Europske akademije znanosti i umjetnosti samo po sebi predstavlja veliko priznanje kako pojedincu tako i zajednici i društvu u kojemu živi.

Dugogodišnji rad i trud koji je bio orijentiran na dobrobit Zajednice i društva u cjelini zamijetili su i drugi te je to možda u cijeloj ovoj priči najznačajnije prepoznavanje te opredjeljenosti cjelokupne Zajednice i njenih članova da se zalažemo i svojim primjerom borimo za ono što je dobro, što predstavlja univerzalnu vrijednost i što će sve nas voditi naprijed.

Priznanje je ovo cijeloj Zajednici i pokazatelj da je ono što svi zajedno radimo dobro i da tim putem trebamo nastaviti.    

• Iz kojih razloga ste, prema vašim saznanjima, izabrani u članstvo? Koji elementi su bili najvažniji?

Službeno obrazloženje će najvjerojatnije biti objavljeno za svečane inauguracije koja je predviđena za početak trećeg mjeseca naredne godine u Salzburgu.

Elemenata je mnogo, a po mom skromnom sudu vjerujem da je inicijativa za implementaciju funkcionalnog modela uređenja odnosa između države i vjerske zajednice te odnosa među vjerskim zajednicama doprinijelo pozitivnoj odluci. Inicijativa predstavlja dugogodišnji rad posebno u polju znanstvenog istraživanja i pronalazaka modaliteta koji zaista funkcioniraju u praksi te smo danas došli u situaciju da o njima možemo razgovarati uz podršku, primjerice, pape Franje ili predstavnika Europske komisije, State Departmenta i drugih. Teško je bilo što izdvojiti, vjerujem da je utjecalo sve na neki način.

• Da li je neki drugi predstavnik Islamske zajednice iz regije ranije izabran u članstvo? Da li je izabran član neke crkve, odnosno vjerske zajednice?

Koliko znam u EASA-u, do sada, iz Islamske zajednice nitko nije izabran. Od predstavnika ostalih vjerskih zajednica znam da je papa Benedikt XVI član, a vjerujem da ima i predstavnika drugih vjerskih zajednica.

• Na koji način ćete predstavljati muslimane Hrvatske i regije nakon inauguracije?

Isto kao i do sad. Imamo mnogo aktivnosti, zacrtanih planova koje ćemo, nadam se uz Božju pomoć, uspjeti realizirati. Svakako, izbor će predstavljati i još jednu dodatnu obavezu uz čast koju sa sobom nosi. Valja nam se svima truditi da budemo što bolji, da cijelog života skupljamo znanje i da ga koristimo i pokušavamo pronaći načina da ono bude funkcionalno u praksi jer to čini razliku između korisnog i beskorisnog znanja.

• U obrazloženju objavljenom na internetskoj stranici IZ-a Hrvatske navodi se da je Akademija prepoznala vaš rad na unapređenju religijskog dijaloga. U čemu se sastoji taj rad i na koja ste postignuća posebno ponosni?

Religijska pozornica u Hrvatskoj je zaista vrlo bogata, a mogu reći i harmonična, budući da predstavnici svih vjerskih zajednica zaista daju značajan doprinos tomu.

Brojne su aktivnosti koje su otprije ustanovljene, a mi se trudimo da ih i dalje razvijamo kroz Svjetsko vijeće religija za mir, kroz Udrugu za vjersku slobodu, kroz međureligijske susrete, kroz zajedničke izjave, druženja i pružanja primjera mladima koji dolaze da vjere i različitost ne predstavljaju zapreku već bogatstvo.

• Da li vaš izbor u Akademiju otvara nove mogućnosti za muslimane Hrvatske i regije na naučnom polju?

Akademija ima brojne programe koje realizira kroz svoje institucije. Tu su obrazovni programi, dodiplomski kao i poslijediplomski studij. Programi istraživačkog karaktera koji su dostupni kroz sedam znanstvenih disciplina: humanistika, medicina, umjetnost, prirodne znanosti, društvene znanosti, pravo i ekonomija, tehničke znanosti i znanosti o okolišu te svjetske religije. Vjerujem da će mnogi potražiti mogućnost uključenja u neke od programa, samo treba ispitati mogućnosti.

• Da li ste zadovoljni trenutnom zastupljenošću muslimanskih predstavnika u evropskim naučnim krugovima? Šta treba učiniti da se ta situacija popravi? Koliko je evropska naučna javnost zainteresirana za svoje komšije/susjede muslimane?

Iskreno, nisam. Prema statistici govorimo oko 1,5 milijardu muslimana u svijetu, a od toga je gotovo 50 milijuna u Europi. Koliko je od toga Nobelovaca, koliko je akademika, koliko je doktora znanosti ili visokoobrazovanih uopće?

Ali nije možda toliko ni važan broj, koliko je poražavajuća činjenica da u odnosu na svoju brojnost muslimani ne predstavljaju značajan faktor u svjetskoj znanosti, pa tako ni u europskoj, a i ono što ih ima nisu dovoljno eksponirani i ne zna se za njih dovoljno.

Dovoljno je da se prisjetimo koliko su epohalnih otkrića priskrbili muslimani u novijoj povijesti? Premalo u odnosu na brojnost. Da ne pričamo o drugom ekstremu i koliko je nepismenih, a prvi imperativ je u islamu – “uči!”

Isto je i u Europi. Za nas i za bilo koga znanstvena javnost kao i sva druga je zainteresirana s obzirom na to koliko doprinosiš znanosti u cjelini, možda sam Vam na taj način ponudio i najbolji odgovor.

Izvor: Al Jazeera