BiH bez očekivanja od samita NATO-a
U Varšavi počinje summit NATO-a, koji je za regiju Zapadnog Balkana značajan stoga što će prvi put, nakon poziva za članstvo, sudjelovati i Crna Gora.
Bosna i Hercegovina se također nadala da bi joj varšavski summit mogao donijeti pomak u sjevernoatlantskim integracijama, ali ta zemlja nije ispunila ranije zacrtane uvjete. Stari problemi i nesuglasice među entitetima ponovno su usporili proces.
Dok se u Ministarstvu obrane Bosne i Hercegovine spremaju na put u Varšavu, nemaju velika očekivanja. Uvjete koje su dobili u Tallinu 2010. godine ispunili su polovično. Bosna i Hercegovina šalje vojnike u mirovne misije NATO-a, uspješno rješava višak naoružanja i municije, ali ne i knjiženje perspektivne nepokretne vojne imovine.
“Nisam uvjerena da će doći do aktiviranja MAP-a na ovom summitu. Ali, do kraja godine, ukoliko mi ispunimo uvjete, ili, bolje reći, obveze koje smo sami pred sebe postavili, to aktiviranje može biti svaki dan”, kaže Marina Pendeš, ministrica obrane Bosne i Hercegovine.
Političko ili tehničko pitanje?
Ministarstvo obrane je, kaže, svoj posao završilo. Pripremili su dokumentaciju za ukupno 63 lokacije, ali se mnoge ne mogu registrirati zbog nesređenih katastarskih podataka. Drugi dio problema je politika.
“Do sada su uknjižene ukupno 24 lokacije, odnosno toliko objekata koji spadaju u perspektivnu nepokretnu vojnu imovinu. U Ministarstvu odbrane i Savetu ministara Bosne i Hercegovine to smatraju uspehom, međutim, među dva bosanskohercegovačka entiteta i dalje ne postoji saglasnost, pa su sve ove uknjižene lokacije na prostoru [entiteta] Federacije Bosne i Hercegovine”, javlja iz Sarajeva reporterka Al Jazeere Nataša Kovačev.
Na prostoru entiteta Republika Srpska još nijedna lokacija nije uknjižena. Za njih je sporno da službeni vlasnik imovine bude država. U Upravi za geodetske poslove RS-a podsjećaju kako je visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini donio Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom te da se ona odnosi i na perspektivnu vojnu imovinu. Da bi se to promijenilo, kažu, potrebno je donijeti poseban zakon o državnoj imovini.
Ministrica Pendeš stvari vidi drugačije: “Mi smo upozorili Pravobraniteljstvo Bosne i Hercegovine da je jedna neperspektivna lokacija u blizini Banje Luke koja je bila nekad perspektivna, a onda je proglašena neperspektivnom, a to je lokacija Zalužani, uknjižena. I ukoliko je bilo moguće da se ta lokacija uknjiži, nema razloga da se i ostale ne uknjiže na području RS-a.”
Prvi čovjek državne Komisije za NATO integracije Josip Brkić kaže da je Bosna i Hercegovina pokazala napredak u knjiženju imovine i to je najvažnije.
“To tehničko pitanje ne bi trebalo stajati na putu Bosne i Hercegovine prema daljoj integraciji u Sjevernoatlantski savez. Jer, naprimjer, susjedna Hrvatska i dan-danas, članica NATO-a, nema svu vojnu imovinu uknjiženu na svoje ime”, napominje Brkić.
‘U NATO ulazi država’
No Mirza Smajić, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, kaže kako je to političko pitanje. U Bosni i Hercegovini ne postoji usuglašen stav o ulasku u NATO. Političari iz RS-a govore da na tom putu treba pratiti kretanje Srbije, a ona sama, dodaje Smajić, s NATO-om danas surađuje bolje nego Bosna i Hercegovina.
“Krećemo se u sferi političkog. Struka je završila svoj posao, Oružane snage [Bosne i Hercegovine] su odavno spremne, međutim, moramo napomenuti da ne ulaze samo Oružane snage u NATO, ulazi cjelokupna država Bosna i Hercegovina”, ukazuje Smajić.
Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine za sada su usuglasili viđenje Oružanih snaga Bosne i Hercegovine u budućnosti, a Ministarstvu obrane dali su novi zadatak – da do kraja studenog s novim smjernicama uskladi strateški dokument koji je godinama čekao u ladici.
Izvor: Al Jazeera