Srbija: Bez podrške ženama žrtvama nasilja
Prema informacijama nevladinih organizacija, nijedan projekat prevencije nasilja nad ženama ili podrške žrtvama nasilja nije dobio sredstva s konkursa koji je u martu raspisalo Ministarstvo pravde Srbije.
Blizu tri miliona eura za dodjelu na konkursu prikupljeno je po osnovu instituta odgađanja krivičnog gonjenja sa ciljem da se ona preusmjere u projekte od javnog interesa. Primjenom ovog instituta okončano je približno 15 posto podnesenih krivičnih prijava za nasilje u porodici.
Prizor pločnika u Žitištu nakon zločina u kojem je ubica, u naletu ljubomore, rafalnom paljbom usmrtio bivšu suprugu i još četvoro ljudi, a ranio 20, dugo će se pamtiti. Jer, u godini koju je Vlada Srbije proglasila godinom nulte tolerancije prema nasilju nad ženama, pala je već petnaesta žrtva porodičnog nasilja. Otuda i ogorčenost nevladinog sektora rezultatima konkursa Ministarstva pravde.
„Od svih dobitnika, nijedna ženska nevladina organizacija, nijedan SOS telefon, nijedan projekat koji se tiče zaštite žena žrtava nasilja ili prevencije ili direktne podrške ženama. Mi smo bile ljute pre svega zbog toga što je veliki deo tog novca, tzv. tužilački oportunitet, sakupljen od oportuniteta koji su uplaćivali nasilnici“, rekla je Bobana Macanović iz Autonomnog ženskog centra.
Prema podacima Zaštitnika građana, gotovo 15 posto krivičnih prijava za nasilje u porodici završava se upravo tzv. tužilačkim oportunitetom kada umjesto izvršenja kazne, optuženi plaća kaznu u minimalnom iznosu od oko 325 eura.
„Prevedeno u brojke, to znači da su od 2,86 miliona evra prikupljenih po tom osnovu, 429 hiljada uplatili okrivljeni nasilnici, a da ni cent nije otišao u finansiranje projekata onih koji se bave zaštitom njihovih žrtava“, javlja reporterka Al Jazeere Anne Marie Ćurčić.
Žrtve prijeko potrebnu podršku i savjete najčešće prvo dobiju putem SOS telefona za psihološku i pravnu pomoć.
„Od države nismo konkretno nikada dobili nijednu vrstu podrške ni na lokalu, ni na nacionalnom nivou. Pokušavale smo, naravno, imale smo više puta i sastanaka i dopisa i okruglih stolova i sve se svodilo na to da je sve u redu, da oni to jako vole i podržavaju i svesni su koliko je to važno, ali nikada kad smo tražile sredstva nije bilo odgovora pozitivnog“, kazala je Nada Đuričković, iz Romskiog centra za žene i djecu Daje.
„Ja ne znam kako smo došli do toga da je od tužilačkog oportuniteta prioritet osvetljavanje crkve Visoki Dečani. Ako je to prioritet u ovoj zemlji, pa mi smo onda super, onda smo stvarno jedna od najbogatijih, što bi rekao premijer“, navodi Macanović.
Novac za državne ustanove
Na listi 67 projekata koji su prošli konkurs Ministarstva pravde, mahom se nalaze državne ustanove poput osnovnih škola, domova zdravlja ili gerontoloških i centara za smještaj lica ometenih u razvoju, a manje od pet posto sredstava dodijeljeno je udruženjima građana.
„Ono što je moja poruka svima jeste da će ovih konkursa biti još mnogo, da će se oni sprovoditi na transparentan i jasan način, kao što je to činjeno i danas i da će svako imati pravo da se opet prijavi i konkuriše i da mu projekat bude odobren“, rekao je Nikola Selaković, ministar pravde Srbije u tehničkom mandatu.
Za 29 specijalizovanih SOS telefona za žene i djecu žrtve nasilja u Srbiji, slaba je utjeha ako se zna da samo njih devet dobija podršku za svoj rad iz lokalnog budžeta u visini od hiljadu eura godišnje.
Izvor: Al Jazeera