Netransparentne općine u Hrvatskoj
Hrvatski institiut za javne financije drugu godinu zaredom napravio je istraživanje dostupnosti pet dokumenata vezanih za proračun za sve općine, gradove i županije u Hrvatskoj. Proračune uz objašnjenje za građane najtransparentnije su objavile županije, a najlošije općine.
Fontane vrijedne četiri milijuna eura samo su jedna od stavki na koje je potrošen novac iz proračuna grada Zagreba.
Petica za javni pristup zagrebačkim vlastima
Dio stanovnika nezadovoljan je gradskim odlukama, no zagrebačka vlast za javni pristup informacijama o potrošnji proračuna ocijenjena je peticom, izvještava reporterka Al Jazeere Ana Mlinarić.
Gradovi su dobili prosječnu ocjenu dobar. Sv. Ivan Zelina, gradić nedaleko od Zagreba, u grupi je najlošije ocijenjenih.
“Objavljujemo kompletan proračun, objavljujemo izvršenje programa gradnje, kulture, sve je dostupno svima na internetu, ali ne na način na koji se ocjenjuje”, kaže Hrvoje Koščec, gradonačelnik Sv. Ivana Zeline.
A ocjenjuje se preglednost i dostupnost dokumenata za prošlu i tekuću godinu. Pet stotina i sedamdeset šest jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj na to obvezuje Zakon. Za taj su zadatak, u prosjeku, dobile jedva dvojku.
“Pri tome su županije najtransparentnije, gradovi nešto manje, a općine znatno manje. Međutim, jako smo sretni i zadovoljni jer ima veliki broj manjih i siromašnijih lokalnih jedinica koje su vrlo transparentne”, kaže Katarina Ott iz Instituta za javne financije Hrvatske.
Pula uključuje građane u odlučivanje
Ipak, i uredno objavljeni dokumenti ne znače nužno da se i proračunska sredstva transparentno troše, pojašnjava povjerenica za informiranje Anamarija Musa.
Dostupnost na internetu, kaže, tek je prvi korak kontrole. “Daje medijima istraživačima građanima da ocjene, da vide te proračune i možda u nekom drugom istraživanju, praćenju, konačno prema interesima vide što je dobro, a što loše”, objašnjava Musa.
Drugi je korak uključivanje građana u proračunsko odlučivanje. Grad Pula među rijetkima je – ideje, kažu, dobivaju na društevnim mrežama i sastancima mjesnih odbora.
“Preko 75 posto njihovih prijedloga bude prihvaćeno. To su životne potrebe koje su na određenom području, male komunalne akcije, od uređenja sportskih igrališta…”, kaže Aleksandar Matić iz Grada Pule.
Do iduće godine, istraživači se nadaju, jedinice lokalne samouprave poraditi će na najlošijoj stavci – proračunu za građane, odnosno pojašnjenju tog financijskog dokumenta za sve koji se ne bave ekonomijom.
Izvor: Al Jazeera