Srbija bez javnih skladišta za žitarice
U Srbiji ne postoje javna skladišta za odlaganje žitarica. Prije nekoliko dana, istekla je licenca posljednjem u koji su poljoprivrednici mogli svoju robu sigurno odložiti, a da za to imaju garanciju države.
Iako je sistem javnih skladišta poljoprivrednicima obećan prije sedam godina, u praksi nije zaživio. Ove godine to je posebno problem zbog dobrog roda koji je doveo do pada cijene pšenice.
Pšenica, soja i kukuruz glavni su proizvodi domaćinstva Trifunov. Zbog nedostatka skladišnog prostora, oni, kao i mnogi drugi ratari, proizvode direktno proslijeđuju prerađivačima ili privatnim skladištarima koji trguju žitaricama. To je, kažu, uvijek stresno i neizvjesno.
„Taj privatnik može danas da postoji sutra da ne postoji, na primer, prošle godine sam prodao kukuruz kad je bio 16 dinara a on mi ga isplatio kad je kukuruz bio 22 dinara. Znači ja sam njega čekao, a nemam nikakvu garanciju. Nemoćni smo što se tih privatnih skladišta tiče“, rekao je Jovica Trifunov, poljoprivredni proizvođač.
Kako bi poljoprivrednike zaštitili od pronevjera, još prije sedam godina donijet je Zakon o javnim skladištima, kojim je trebao biti uspostavljen sistem javnih silosa. U njima bi poljoprivrednici čuvali svoje proizvode, i prodavali ih kada je cijena najpovoljnija. Ipak, sistem nije zaživio.
„Razloge tražimo u ekonomskom interesu skladištara. Ranije je tražen potpuno drugi način garancije kada sklapate ugovore sa republičkom direkcijom za robne rezerve, međutim sa izmenom propisa umesto hipoteke dovoljna je sada menica i logično je da više nemate interesa kod samih skladištara“, navodi Zoran Rajić, Ministarstvo poljoprivrede Srbije.
Skladištari koji odluče da uđu u ovaj posao sa državom, dobiju licencu koju je do prije nekoliko dana imalo samo jedno skladište. U ministarstvu poljoprivrede kažu da su za nova dva silosa, u Velikoj Plani i Rumi, licence spremne. Ipak, zbog njihove udaljenosti mnogim poljoprivrednicima ta javna skladišta nisu opcija.
„Ima jedno javno skladište za celu Srbiju i tu nije u mogunćosti ni 70 odsto pripravnika da odnesu u javno skladište i sačuvaju“, rekao je Jovica Trifunov.
Zloupotreba skladišta
Uporedo sa donošenjem Zakona o skladištima, formiran je i Kompenzacioni fond, koji je poljoprivrednicima trebao biti garant u slučaju štete u javnim skladištima. Ali, nakon samo nekoliko godina rada, fond se našao u pravnom vakumu zbog nedovoljno definisanog statusa, i malverzacija.
„Bilo je nekoliko loših primera i zloupotreba od samih skladištara koji su faktički iscrpli sva sredstva kompenzacionog fonda“, kazao je Zoran Rajić.
Poljoprivredni stručnjaci ukazuju da je nepostojanje javnih skladišta posljedica nedosljednosti agrarne politike.
„Problem je u tome što mi nemamo kontinuitet mera agrarne politike i svaka nova garnitura bilo u vladi bilo u ministarstvu trgovine ona pravi svoj sistem i na taj način smo došli do situacije da poljoprivrednici nemaju gde da lageruju svoje proizvode, a da ne budu praktično ucenjeni vrlo niskim otkupnim cenama“, navodi Miladin Ševarlić, agroekonomista.
O skladištima je nedavno raspravljao i odbor za poljoprivredu Skupštine Srbije. Jedan od glavnih zaključaka je da se od sistema javnih skladišta, ne odustane.
Izvor: Al Jazeera