Hrvatska: Ugrožena zaštićena dobra UNESCO-a

Na UNESCO-ovoj karti zaštićenih kulturnih i prirodnih dobara, može se pronaći devet lokacija na području Hrvatske od kojih su dve pod nadzorom – u oba slučaja, između ostalog, i zbog porasta turizma.

Uživati u prirodnim ljepotama i snimiti dobru fotografiju na Plitvička jezera usred sezone dnevno dođe i do 15.000 posjetitelja.

Bila bi šeta i ne vidjeti ih, jer je prizor zaista prekrasan.

Sve veće gužve u parku koji je zaštitio UNESCO, zabrinule su njihove zastupnike, jer strahuju od negativnog uticaja na prirodu.

„Nadamo se da ćemo donijet akcijski plan pupravljanja posjetiteljima do kraja ove godine“, rekao je Anđelko Novosel, upravnik nacionalnog parka Plitvička jezera.

UNESCO je zabrinut i zbog mogućeg uticaja gradnje na sam park. Izmjenom urbanističkog plana iz 2014. izdavanje dozvola sa Ministarstva je preneseno na županiju. Nacionalni park nema pravo veta.

Na području parka trenutno su tri hotela i 130-ak apartmana. Ali iznajmljivači iz Plitvica Sela, kažu, gradi se na temeljima starih kuća. Ove godine izdate su im tri građevinske dozvole.

“Ma nema govora o prevelikoj apartmanizaciji. Kad se zna da je prije bilo 200 -tinjak stanovnika, a sada 15-ak, i da je u tih 50 obiteljskih kuća bilo puno iznajmljivača, prije, a sada je njih osam, onda otprilike brojevi govore sami za sebe”, kazao je Miroslav Sumrak, iznajmljivač

Navike mještana, ali i gostiju, u posljednjih 30 godina ipak su se promijenile.

“Prije se nije tuširalo svaki dan pet puta i prala kosa, i čuda. danas je potrošnja vode po osobi 50 litara, sad vi računajte koliko je to otpadne vode. Ali tko, jel to općina jel to park, jel to država, nisu pratili taj razvoj”, navodi Đorđe Borić, Plitvica Selo.

Kanalizacijski sistem nikada nije napravljen, otpadne vode slijevaju se u rupu u samom parku.

“Kanalizacija Plitvičkih jezera nalazi se usred šume ni kilometar od prekrasne prirode. Ovo je nevjerojatno, gotovo nevjerojatno posebno činjenica da problem nitko nije riješio više desetaka godina”, javlja reporterka Al Jazeere Ana Mlinarić.

Osim Plitvica pod nadzorom UNESCO-a je i grad Dubrovik. Pitaju za moguće posljedice izgradnje golfa na Srđu, ali i utjecaj povećanog broja kruzera.

Ugroženi i Dubrovnik i Pula

Usprkos tome, lokalne vlasti grade lučki terminal za prihvat još većih brodova.

“Nikakvim dekretima ne možete natjerati neku lokalnu zajednicu da ona nešto održava ili brine”, rekao je Davor Trupković, pomoćnik ministra kulture.

Postavljanje na listu, usprkos dvjema kandidaturama nikada nije riješeno za pulsku Arenu. Neki stručnjaci za kulturna dobra kažu isključivo zato jer se njome pogrešno upravljalo.

“Mi nemamo defacto prave razloge, razne priče su da je kad je 86. godine rađena obnova arene da je tada doško do probijanja antičkih zidova, da su sagrađene šetnice, te da je to narušilo izvornost građenine”, kazao je Darko Komšo, upravnik Arheološkog muzeja Istre.

Vrijedna prirodna i kulturna blaga mnogo su više od tek pukih turističkih atrakcija.

Pred onima koje UNESCO-a nazire još je sedam mjeseci da u njihovo očuvanje dodatno ulože.

Izvor: Al Jazeera