Hrvatska nema para za energetsku obnovu kuća

Hrvatski fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost nema novca za isplatu već urađenog posla za energetsku obnovu kuća i zgrada. Tvrtke koje su izvodile radove novac čekaju više od dva mjeseca. Morat će ga još pričekati, jer Fond čeka odobrenje Vlade Hrvatske da poveća minus za gotovo 13 milijuna eura kako bi podmirio dugove.

Al Jazeerina ekipa posjetila je Stjepana Stanića, vlasnika građvinske tvrtke koji već više od dva mjeseca čeka 40.000 eura za urađeni posao od Fonda za energetsku učinkovitost.

“Slali smo upite, a njihov odgovor je bio da se oni ispričavaju. Koliko isprika znači dobavljaču ili radniku sad ne znam. Kao da ja kažem da ne dam plaću i da mi je žao”, kaže Stanić.

Fond je prošle godine raspisao natječaj za sufinanciranje energetske obnove kuća i stambenih zgrada, i to u iznosu do 80 posto. No, sada kasni s isplatom za 612 kuća, jer nema novca. Zato traži od Vlade suglasnost za povećanje minusa do 13 milijuna eura. Vršitelj dužnosti direktora Fonda Ljubomir Majdandžić za sve krivi bivšu upravu, jer su, kako kaže, dogovorili previše posla.

Obnova nelegalnih objekata

“Držim da je tada, te 2015. godine, bilo nekorektno loše i financijski neodrživo planiranje, što je dovelo do ovoga momenta, da Fond sada preko Upravnog odbora mora tražiti od Vlade suglasnost za dozvoljeni minus od 100 milijuna kuna [13,4 milijuna eura]”, kaže Majdandžić.

No, bivšem direktoru Fonda Svenu Mulleru nije jasno kako je problem nastao, jer, kaže, nova vlast je prihvatila program stare.

“Naravno da vođenje Fonda pretpostavlja menadžerske vještine, u koje spada i dobro upravljanje financijama. U tom smislu je prošlogodišnje iznimne prihode od trgovanja emisijskim jedinicama, na osnovu kojih je sklopljeno 9.600 ugovora za obnovu obiteljskih kuća, trebalo ove godine, u skladu s planom, supstituirati povlačenjem sredstava iz fondova Europske unije za energetsku obnovu”, poručuje Muller.

Nezadovoljne su i neke tvrtke koje su certificirale kuće i zgrade. Tvrde da se odobravala obnova ilegalnih objekata.

“Tko se god prijavio, dobio je novce. Dobile su kuće koje to i ne zaslužuju, koje ne odgovaraju stanju na terenu, što znači da su ilegalne”, ukazuje certifikator Mario Čizmar.

Nakon Zagreba, najviše se energetski obnavlja kućâ u Petrinji. I jedna od zgrada, u vlasništvu Stipe Horineka, uskoro će biti kao nova.

U Petrinji 300 kuća

“Mi smo imali pričuvu tri kune [40 eurocenti], sad smo podigli na pet [kuna, 67 eurocenti], s tim da ćemo u grijanju uštedjeti. Do sad je bilo sedam kuna [94 eurocenta] po kvadratu, a sad će pasti na pet [kuna, 67 eurocenti]. Znači, mi smo u istom sistemu kao i prije, samo što ćemo imati novu zgradu”, kaže Horinek.

Na taj način u Petrinji je više od 300 kuća dobilo novi izgled.

“Uz zamjenu fasada, građanima se sufinancira obnova krova, zamjena stolarije, ali i ugradnja razdjelnika. Time bi se trebala smanjiti potrošnja energije i, naravno, računi, i to u nekim slučajevima čak do 60 posto”, javila je Al Jazeerina novinarka Matea Damjanović.

No, maksimalni iznos sufinanciranja s 80 bit će smanjen na 50 posto. Novi natječaji planirani su krajem godine, a novac za energetsku obnovu kuća Fond planira povući iz europskih fondova.

Izvor: Al Jazeera