Sjećanje Jovana Divjaka: Dan kada je palo 3.777 granata

Danas, smatra nekadašnji general Armije BiH, se građani Sarajeva nalaze u neizvjesnosti jer ne znaju šta ih čeka sutra (EPA)

Piše: Harun Cero

Na današnji dan 1993. godine, na Sarajevo je ispaljeno je rekordnih 3.777 granata u jednom danu, a general Armije BiH Jovan Divjak kaže da su tada snage koje su željele da odbrane grad očekivale intervenciju međunarodnih snaga, ali da do toga nije došlo.

Šarmantan, mudar, šaljivdžija i u isto vrijeme istinski heroj za sve one koji su preživjeli strahote rata u BiH.To je Jovan Divjak, general Armije BiH u penziji, koji se u razgovoru za AJB prisjetio vremena opsade Sarajeva i rata u BiH.

“Bio je jedan američki novinar i on nas je uveravao da će doći do intervencije, ali to se nije desilo. Sećam se, tada je on trebao da napravi reportažu o Sarajevu, ali mu je rečeno da, ako se nešto desi, on neće dobiti osiguranje“, prisjetio se Divjak.

Divjak kaže da su ti dani 1993. za njega dani koje pamti po iščekivanju.

“Srpska vojska je čitavo vreme imala 80 do 100 tenkova i do 350 artiljerijskih oružja. Tako da nije čudno kako se na taj dan 22. jula moglo ispaliti toliko granata. Linija odbrane je bila negde 64 kilometra duga, pa se postavlja pitanje da li je to bilo moguće. Pa naravno da je bilo, jer srpska vojska je tokom čitavog rata dobijala logistiku“, ističe Divjak.

Prisnost življenja tada mnogo jača

Divjak kaže da su ljudi tada dijelili sve što su dobili i da su davali podršku jedni drugima.

“Bila su to teška vremena i svako ko je preživeo rat to zna. Sećam se priča kada su ljudi pomagali bolesnim komšijama i davali im od sebe šta su mogli, donosili vodu i hranu… Ta prisnost življenja je bila mnogo jača nego sada. Toga nedostaje danas“, smatra on.

Danas, smatra nekadašnji general Armije BiH, se građani Sarajeva nalaze u neizvjesnosti jer ne znaju šta ih čeka sutra.

S druge strane, kaže on, postoje oni privilegovani koji idu na odmore u Španiju, Tursku, Italiju i voze automobile koji normalni građani nikada neće voziti.

Tada, objašnjava Divjak, nije bilo odvajanja, a vladalo je veće siromaštvo.

Tokom opsade Sarajeva stradali su civili, žene i djeca, granatirani su kulturni i vjerski objekti i bolnice, a Divjak objašnjava da su mu u sjećanju ostale upravo tužne posjete bolnicama.

Ovih dana Divjak učestvuje na različitim kulturnim manifestacijama, a kaže da je upravo danas držao predavanje grupi pravnika sa prostora bivše Jugoslavije, gdje im je pričao o sudbinama Halide koja je 1995. rodila sina, a on sada završava drugu godinu fakulteta ili majci koja je kroz prozor gledala kako joj ubijaju dvoje djece, a onda je 1994. i 1995 rodila još dvoje.

Utjecaj društva na roditelje

“Svojim prisustvom na tim kulturnim manifestacijama želim dati ljudima nadu, barem na trenutak da se osećaju sigurnim“, objašnjava on.

Divjak smatra da se današnjoj djeci ne daju objektivne informacije o periodu rata u BiH.

Ističe da je to najveća greška roditelja te da društvo nije dovoljno utjecalo na njih.

“Pa pogledajte samo koliko ubistava se desilo zadnjih godinu dana.. Ilidža, Stari grad… Problem ovdje je također što samo privilegovani imaju pristup pozorištu i ostalim kulturnim ustanovama, a šta je sa ostalima“, zaključio je Divjak.

Opsada Sarajeva, u kojoj je ubijeno više od 11.500 ljudi, trajala je od aprila 1992. do februara 1996. godine.

Opsada je završena 29. februara 1996. godine.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Zbirka materijala koji objašnjavaju opsadu glavnog grada Bosne i Hercegovine od 1992. do 1996. godine.

Published On 14 Dec 2015

Domaći i strani umjetnici na različite načine bilježili su prizore rata u BiH. Danas ta djela služe kao svjedočenje i opomena novim generacijama. Za vrijeme opsade Sarajeva, fotograf Danilo Krstanović i njegov kolega Dejan Vekić dokumentirali su tragove počinjenih zločina. Posla je bilo na pretek, uz svakodnevno izlaganje opasnosti.  Prilog Azalee Vilić.

Published On 07 Apr 2012
Više iz rubrike Balkan
POPULARNO