Hrvatska bez plana za prihvat izbjeglica

Hrvatska je, prema evropskom sporazumu, u obavezi da prihvati 1.617 izbjeglica koje dolaze iz Grčke, Turske i Italije. Dosad ih je primljeno četvoro, a 40 je u fazi obrade. Na rješavanje statusa u dva prihvatna centra čeka još 300. Nevladine organizacije upozoravaju da Hrvatskoj za ispunjavanje obaveza nedostaje plan akcije.

U učionici Prihvatilišta Porin, dva brata, Hilal i Bilal, pripremaju se za polazak u školu. Bilal najviše voli računati, Hilal već pomalo piše slova.

“Jako je teško naučiti hrvatski jezik. Najteže mi je naučiti latinično pismo. Ali, ako budem učio svaki dan, bit će lakše, naučit ću”, kazao je Bilal, izbjeglica iz Afganistana.

No, nije to institucionalno učenje i priprema za školu. Dok porodica ovih dječaka čeka da dobije azil, s njima, i s drugom djecom u prihvatilištu koja će najesen krenuti u školu, rade volonteri udruženja Are you Syrious.

Svi su profesori engleskog ili matematike, ponekad se teško razumiju s djecom.

“Rukama i nogama, to uvijek radi. A ono što je super  je da uvijek u skupini ima djece ima netko tko zna engleski, i onda dijete bude prevoditelj. Djeca pomažu djeci. Pismo im je potpuno drugačije, kao i jezik, bilo da dolaze s arapskog govornog područja ili Darija ili Farskija, Irana, Afganistana. Ali, vrlo su to dobro usvojili”, kazala je Marijana Međugorac, iz organizacije “Are you Syrious”.

U dva hrvatska prihvatilišta trenutno je smješteno 298 izbjeglica koje su došle u izbjegličkom valu, od toga 63 djece i maloljetnika. Samo je za njih osam odobren azil, ostali čekaju.

U Porinu je stoga mnogo neizvjesnosti.

“Stalno razmišljam o tim papirima, to je moj problem. O tome razmišljam cijele dane”, rekao je Toni, izbjeglica iz Sirije.

Potpuna integracija

Ipak, ponekad nekima stignu i dobre vijesti. Mukram, optičar po zanimanju, jučer je saznao da je dobio azil.

“Ne znam kako da vam opišem. Stvarno je bio teško. Sada se mogu opustiti, imam sva prava, mogu početi raditi. Ovo je nova stepenica u mom životu, mogu početi sve što želim”, rekao je Mukram.

No, stepenice bi mu mogle biti dosta strme, kažu u nevladinim udruženjima. Prihvat izbjeglica u Hrvatskoj je, tvrde, nepoznanica, jer nije donesen akcijski plan, a integracija neće uspjeti bez sistemskog učenja jezika.

“Obrazovanje odraslih, priznavanje kvalifikacija stečenih u drugim zemljama, uključivanje odraslih na visoka učilišta stvarno u ovoj zemlji nije funkcionalno. Obrazovanje djece izgleda nešto bolje, međutim i tu se mogu ubrzati procedure”, kazala je Emina Bužinkić iz Centra za mirovne studije.

U Ministarstvu obrazovanja o ovoj temi nisu htjeli razgovarati. Poslali su pisani odgovor.

“Korištenjem sredstava europskih fondova planira se omogućiti odraslim osobama besplatne prekvalifikacije, osposobljavanje, usavršavanje s ciljem bolje društvene uključenosti i izlaska na tržište rada.”

I dok država planira, volonteri rade. Vode djecu u kino i muzeje. U Prirodoslovnom muzeju su ih usput učili imena životinja na hrvatskom. Jer, bez znanja jezika, ponavljaju, nema integracije.

A na igralištu pored prihvatilišta Porin, koje su također uredili volonteri, s integracijom nema problema, jer djeca se isto igraju kao u svim zemljama svijeta.

Izvor: Al Jazeera