Sjećanje na Srebrenicu – svjetski simbol stradanja
Piše: Mario Pejović
Konjic će u srijedu navečer biti domaćin posebnom programu posvećenom obilježavanju genocida počinjenog u Srebrenici 1995. godine, najvećem i najgorem zločinu počinjenom na tlu Evrope od okončanja Drugog svjetskog rata.
Manifestacijom se želi podsjetiti na sve ono što se desilo prije 21 godinu te odati počast za više od 8.000 žrtava, ali i mladim prenijeti događaje iz tog vremena, kako bi se prekinuo lanac laži i negiranja i osigurala bolja budućnost za Bosnu i Hercegovinu, navode učesnici i organizatori.
Član Kolegija direktora Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine Amor Mašović, koji godinama traga za posmrtnim ostacima žrtava genocida, za Al Jazeeru govori da se radi o tradicionalnoj manifestaciji, čiji učesnik je niz godina, koja, kroz izložbe, predavanja, prezentacije i druge vrste događaja, pokušava pokazati da ono što se nije desilo u Srebrenici 1995. godine nije samo problem Srebrenice, već da se radi o univerzalnom problemu, koji se tiče cijelog čovječanstva.
Mašović na ovoj manifestaciji pokušava prisutnim i zainteresiranim predstaviti problematiku potrage za žrtvama genocida, pomoći porodicama, ukopima…
Kukavice negiraju genocid
Kako u Bosni i Hercegovini, ali i šire, ima onih koji genocid u Srebrenici pokušavaju negirati ili umanjiti njegov obim, manifestacija u Konjicu i slične njoj imaju još veći značaj, kazao je on.
“Oni koji su negatori genocida su uglavnom sljedbenici onih koji su genocid isplanirali i izvršili. Svi oni koji genocid danas negiraju su sljedbenici Radovana Karadžića, Slobodana Miloševića i Ratka Mladića. To sve svodi na kukavičluk. Sva trojica pomenutih i čitav niz ljudi koji su osuđeni, ili još nisu osuđeni, za ratne zločine su u dubini duše kukavice, ljudi bez hrabrosti, ljudi koji su samo u čoporu mogli uraditi ono što su radili, zloupotrebljavajući nekad neke druge ljude, uglavnom mlade, studente, učenike…”
Mašović dodaje da je Srebrenica u cijelom svijetu postala simbol stradanja jednog naroda.
“U samo pet dana je više od 8.000 dječaka, mladića i muškaraca ubijeno, nestalo.”
Što je još gore, zločinci su se vratili na mjesto zločina, što čak ni nacisti nisu radili, kazao je on.
Zbog toga se izložbama, prezentacijama, predavanjima… pokušava javnosti pokazati ono što se doista desilo, prije svega mladima, koji nisu ni bili rođeni u vrijeme počinjenja ovih zločina.
Odvojiti istinu od laži
“Savremenika tog zločina neće biti za 20-30 godina, ostat će samo mladi. A mladim treba pokazati šta se desilo, treba odvojiti istinu od laži.”
Kako se u dijelovima Bosne i Hercegovine genocid u Srebrenici uopće ne izučava u školama, manifestacije kao što su ova u Konjicu su ključne da se širi istina.
“Manifestacija ubrzava proces dolaska do istine. Manifestacijom pokušavamo mladima otvoriti oči, koji su bombardirani neistinama i dezinformacijama. Naš zadatak je da tu istinu osvijetlimo, kako bi mladi mogli donijeti svoj zaključak o svemu što se desilo”, rekao je član kolegija direktora Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine.
Penzionirani general Armije Bosne i Hercegovine i direktor organizacije Obrazovanje gradi BiH Jovan Divjak ističe važnost obrazovanja i prezentiranja istine mladima.
“Mene zabrinjava što se što se kroz obrazovanje tri nacionalna programa ne govori na isti način o genocidu u Srebrenici, ali i o ostalim zločinima u Bosni i Hercegovini. U [bh. entitetu] Republici Srpskoj se o ovome uošte ne govori, ne spominje se mnogo u hrvatskom programu. A uz to se ne govori i o zločinima koji su se desili na sve tri strane.”
On ističe da se problem obrazovanja ne dešava samo u historiji, već i u geografiji, književnosti, jeziku… Zbog toga je nužno raditi na obrazovanju mladih, ali i na dolasku do istine o onom što se doista dešavalo.
Genocid je počeo još 1992.
Manifestacijom u Konjicu, ali i sličnim manifestacijama, pokušava se svima prenijeti istina o onom što se dogodilo u Srebrenici te zatražiti istinu i za druge zločine, rekao je Divjak.
“Ne treba zaboraviti da ono što se stavlja na greh i Karadžiću i Mladiću jeste da je genocid počeo još 1992. godine u Prijedoru, u Sanskom Mostu, Zvorniku…”
Divjak smatra da se moraju u Bosni i Hercegovini iskoristi iskustva iz drugih zemalja.
“Zemlje koje su učestvovale u Drugom svetskom ratu, Italija, Francuska, Nemačka… sele su i razgovarale, došli do jedne zajedničke istorije, koja se izučava u svim školama, deci se prenosi zajednička istorija iz oba rata. A to moramo i mi uraditi ovde.”
Nekadašnji general Armije Bosne i Hercegovine ističe da mnogi dešavanja iz devedesetih koriste u svoju korist, ali će jednog dana morati priznati zločine počinjene na sve tri strane i na zajednički način to obilježiti.
“Ovo podsećanje na dešavanja u Srebrenici je jedan od načina da istina svima bude jasna i da se krene u pravom pravcu.”
Direktor Festivala MESS i rukovoditelj programa Modul memorije Nihad Kreševljaković je jedan od učesnika manifestacije.
Obaveza ljudi cijelog svijeta
“Festival MESS u svome programu kao zasebnu aktivnost ima obilježavanje Dana sjećanja na genocid u Srebrenici i to smatramo našom elementarnom odgovornošću”, kazao je on.
“Sjećanje i način na koji ćemo se sjećati je važan i zbog toga jer kad jedan genocid počne da se zaboravlja, drugi počinje. Na umjetnicima i kulturnim radnicima je odgovornost da se bave ovim temama, a Festival MESS je upravo zbog toga još 1995. godine pokrenuo i program Modul memorije.”
Taj festival ove godine učestvuje u programu koji se obilježava u Konjicu, “jer MESS nije sarajevski, već bosanskohercegovački i internacionalni, kao što Sjećanje na Srebrenicu nije samo obaveza građana Bosne i Hercegovine, već obaveza ljudi cijelog svijeta”, poručio je Kreševljaković.
U Konjicu će biti organiziran poseban program posvećen obilježavanju sjećanju na genocid počinjen u Srebrenici. Na prostoru stare konjičke čaršije bit će upriličen niz sadržaja čiji je cilj podsjetiti na genocid počinjen u Srebrenici prije 21 godinu.
Pored Art-performasa Srebreničke duše i prikazivanja filma Marš smrti, autora Muhameda Mujkića, u organizaciji Centra za kulturu NU Konjic, a u saradnji s Međunarodnim teatarskim festivalom MESS, bit će organiziran i panel “Kultura sjećanja” te video prezentacija izložbe Potočarske sjene fotografa Velije Hasanbegovića.
Izvor: Al Jazeera