Ivanić: Rezultati popisa nisu tačni
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Mladen Ivanić smatra da objavljeni rezultati popisa stanovništva iz 2013. godine “nisu relevantni, ni tačni i da su iluzija”, te da je u svemu pokrenuta “nepotrebna politička priča”.
Govoreći o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, Ivanić je kazao da su popis i SSP za njega jedan paket.
“Moj uslov je revizija rezultata popisa da bi se moglo razmišljati o meni kao nekome ko bi mogao razmišljati o tome da se potpiše SSP [sa EU]”, rekao je Ivanić.
“Sav negativni ambijent počeo je odlukom o popisu, a sve zbog nespremnosti da se uđe u razgovor i postizanje kompormisa. Trebalo je i tih 200.000 ljudi uključiti u rezultate popisa i navesti da žive vani, jer oni stvarno žive vani, a ne u BiH. Dobili smo netačne podatke, a trebalo je prikazati stvarno stanje”, rekao je Ivanić.
“Priča da neko nekoga hoće izbrisati gumicom, a nije uspio puškom je zloupotreba. Jako licemjerno je gurati svoje eksperte da drže politički stav, a političari da ne preuzmu odgovornost da se kompromis postigne. Konkretno, kolega [Bakir] Izetbegović nije bio spreman za kompromis i stvorena je vrlo loša situacija”, smatra Ivanić.
Prozvao je bošnjačke političke partije, rekavši kako su “Bošnjaci insistirali da se u Ustavu stavi broj ministara po rezultatima popisa”.
“Broj ministara zavisi od rezultata popisa i licemjerno je kad kolege kažu da nije važan broj po nacionalnoj pripadnosti, a oni su na tome najviše insistirali. I broj vojnika ovisi o popisu, ima to i ekonomske posljedice, jer su to stotine porodica koje mogu naći posao, a zahtjev za poštovanje rezultate popisa pri tome dolazio je od partija iz Sarajeva”, kaže Ivanić.
‘Nije RS kočnica na putu u EU’
Osvrnuo se i na predstojeće obilježavanje godišnjice genocida u Srebrenici, ocijenivši da poruke o tome “ko je dobrodošao, a ko nije, predstavljaju politiku koju Sarajevo, prije svega bošnjački dio Sarajeva, mora zaustaviti”.
“Previše je toga bilo u posljednjih godinu dana. Otkazivanje posjete predsjednika [Tomislava] Nikolića zbog privođenja Nasera Orića je apsolutno neprihvatljivo. To ne može biti normalno, a očito je da se u tom dijelu BiH to smatra normalnim. Nije normalno da premijer Srbije [Aleksandar Vučić] dođe da se pokloni žrtvama Srbrenice, a doživi onakav napad. Nije normalno da srpski član Predsjedništva BiH bude napadnut napad od reisa, šefa Islamske zajednice i uleme, da nema šta tražiti u mjestu odakle su krenuli ratni zločini”, rekao je Ivanić.
Po njemu, dio građanskog i multietničkog svijeta treba da izrazi osudu. Navodi i kako “u ovom periodu iz Beograda nije dolazilo ništa što je negativno”, te dodaje kako “priča da RS i srpski predstavnici koče put BiH ka EU nije tačna”.
“Samo zahvaljujući širini međunarodnih institucija mi još imamo šansu da nastavimo put u pozitivnom pravcu”, smatra.
Govorio je i posjetu članova Predsjedništva BiH Berlinu i susretu s kancelarkom Angelom Merkel, ocijenivši kako je bilo “impresivno vidjeti kako kancelarka jedne od najvažnijih zemalja svijeta poznaje u detalje prilike u BiH”.
“Kancelarka Merkel ima vrlo izbalansiran pristup, puno balansiraniji nego mnogi koji političku karijeru grade u BiH. Njemačka je istinski opredijeljena za napredak BiH, te je najavila da će omogućiti dodatna financijska sredstva da pomogne poljoprivredu u BiH, odnosno u RS kako bi lakše prevazišla eventualne teškoće u primjeni Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju”, ocijenio je Ivanić.
U BiH živi 3.531.159 stalnih stanovnika
Prema konačnim rezultatima popisa stanovništva, u BiH živi 3.531.159 stalnih stanovnika. Od toga, u entitetu Federacija BiH živi 2.219.220 stanovnika (62,85 posto), u entitetu Republika Srpska 1.228.423 stanovnika (34,79 posto) te u Distriktu Brčko 83.516 stanovnika (2,37 posto).
Po nacionalnoj strukturi, u BiH živi 50,11 posto stanovnika koji su se izjasnili kao Bošnjaci, njih 30,78 posto izjasnilo se kao Srbi, a Hrvata je 15,43 posto.
Po entitetima, u Federaciji BiH živi 70,4 posto Bošnjaka, Hrvata je 22,4 posto, a Srba 3,6 posto, dok u Republici Srpskoj živi 81,5 posto Srba, 14 posto Bošnjaka i 2,4 posto Hrvata. U Distriktu Brčko živi 40,3 posto Bošnjaka, potom 34,6 posto Srba te 20,7 posto Hrvata.
Kada je riječ o jeziku koji koriste stanovnici BiH, bosanski govori 52,86 posto, srpski 30,76 posto, a hrvatski 14,6 posto stanovništva.
Prema vjeroispovijesti, u BiH živi 50,7 posto muslimana, 30,75 posto pravoslavaca te 15,19 posto katolika.
Stopa nepismenosti 2,82 posto
Prema posljednjem popisu, obavljenom u bivšoj Jugoslaviji tokom 1991. godine, u BiH je živjelo 4.377.033 stanovnika, od čega Muslimana 1.902.956, Srba 1.366.104, Hrvata 760.852 te Jugoslovena 242.682. To znači da je na popisu 2013. godine bilo 845.874 stanovnika manje.
Grad s najviše stanovnika je Sarajevo koje broji 275.524 stanovnika, a općina s najviše stanovnika je Banja Luka u kojoj živi 175.042 stanovnika. Prosjek starosti stanovništva je 39,5 godina.
Visokoobrazovanih u BiH je najmanje u regiji, odnosno 12,7 posto, dok ih je u Hrvatskoj 16,38 posto, slično kao i u Srbiji.
Stopa nepismenosti u BiH je 2,82 posto, pa je ona i po tome najlošija u regiji. Srbija ima postotak od 1,96 posto nepismenih, a Hrvatska 0,8 posto.
Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini proveden je od 1. do 15. listopada 2013. godine.
Krajnji rok za objavu konačnih rezultata popisa stanovništva bio je 1. srpnja ove godine.
Izvor: Al Jazeera i agencije